Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.18045/zbefri.2018.2.489

Točke preokreta u integraciji migranata na tržište rada u Europi i prelijevanje koristi u Rumunjsku i Srbiju: uloga socio-psiholoških vjerodajnica

Grațiela Georgiana Noja orcid id orcid.org/0000-0002-9201-3057 ; West University of Timisoara, Faculty of Economics and Business Administration, East European Center for Research in Economics and Business, Timisoara, Romania
Nebojša Petrović orcid id orcid.org/0000-0002-1623-4018 ; University of Belgrade, Faculty of Philosophy, Beograd, Serbia
Mirela Cristea orcid id orcid.org/0000-0002-6670-9798 ; University of Craiova, Faculty of Economics and Business Administration, Center for Banking and Financial Research, Craiova, Romania


Puni tekst: engleski pdf 3.652 Kb

str. 489-518

preuzimanja: 536

citiraj


Sažetak

U ovom radu primjenjuje se dvostruka analiza koja obuhvaća ekonomske i socio- psihološke koordinate u integraciji migranata na tržišta rada u deset zemalja EU-a (EU-10), uglavnom imigrantima (naime: Belgija, Danska, Finska, Francuska, Velika Britanija, Njemačka, Austrija, Švedska, Italija i Španjolska). Fokus je na otkrivanju važnosti socio-psiholoških vjerodajnica za aktivno sudjelovanje imigranata na tržištu rada s ciljem ekstrapolacije čimbenika (razdoblje od 2000-2019), koji mogu potaknuti ili zakomplicirati sličan proces u budućnosti. Osim ukupnih tijekova useljavanja, osobita pozornost u istraživanju je stavljena prelijevanje koristi na dobitke za Srbiju i Rumunjsku u njihovim migracijskim izazovima prema EU-10. Skup metoda i makro-ekonometrijskih modela, temeljenih na prostornoj analizi, analizi poprečnog presjeka i modeliranju strukturalnih jednadžbi, primjenjuje se na uravnoteženom panelu podataka zemalja koji je formirala EU-10. Rezultati naglašavaju da se povećano sudjelovanje u društvu, zajednici i poboljšanje zadovoljstva životnim standardom (subjektivno blagostanje) pozitivno odražava na integraciju migranata u gospodarstva domaćina, budući da dovodi do tendencije povećanja stope zaposlenosti stranog stanovništva. Suprotno tome, negativan utjecaj nastaje uslijed socijalne isključenosti i smanjene sigurnosti radnih mjesta, dok materijalno lišavanje također značajno smanjuje mogućnosti zapošljavanja stranog stanovništva i njihovu aktivnu integraciju na tržište rada.

Ključne riječi

imigranti; integracija tržišta rada; nezaposlenost; europske strategije; makro-ekonometrijsko modeliranje

Hrčak ID:

213570

URI

https://hrcak.srce.hr/213570

Datum izdavanja:

28.12.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.691 *