Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.2478/aiht-2018-69-3194
Sezonska raznovrsnost biodeteriogenih, patogenih i toksigenih gljiva u zraku sakralnoga objekta
Nikola Unković
orcid.org/0000-0001-8872-2099
; Department for Algology, Mycology and Lichenology, Institute of Botany and Botanical Garden “Jevremovac”, Belgrade, Serbia
Ivica Dimkić
; Department for Microbiology2, Institute of Botany and Botanical Garden “Jevremovac”, Belgrade, Serbia
Slaviša Stanković
; Department for Microbiology2, Institute of Botany and Botanical Garden “Jevremovac”, Belgrade, Serbia
Aleksa Jelikić
; University of Belgrade, Conservation and Restoration Department with Physico-chemical Laboratory, Institute for the Protection of Cultural Monuments of Serbia, Belgrade, Serbia
Dragan Stanojević
; University of Belgrade, Conservation and Restoration Department with Physico-chemical Laboratory, Institute for the Protection of Cultural Monuments of Serbia, Belgrade, Serbia
Slađana Popović
; Faculty of Biology, Department of Ecology and Technoeconomics, Institute of Chemistry, Technology, and Metallurgy, Belgrade, Serbia
Miloš Stupar
; Department for Algology, Mycology and Lichenology, Institute of Botany and Botanical Garden “Jevremovac”, Belgrade, Serbia
Jelena Vukojević
; Department for Algology, Mycology and Lichenology, Institute of Botany and Botanical Garden “Jevremovac”, Belgrade, Serbia
Milica Ljaljević Grbić
; Department for Algology, Mycology and Lichenology, Institute of Botany and Botanical Garden “Jevremovac”, Belgrade, Serbia
Sažetak
Glavni cilj ovoga istraživanja bio je izolirati gljive iz zraka i procijeniti sezonske promjene u onečišćenju zraka gljivičnim propagulama u naosu i egzonarteksu istraživane crkve. Također su praćeni mikroklimatski parametri kao ograničavajući čimbenici za razvoj i rast gljiva na zidnim slikama, za oslobađanje spora i njihovu transmisiju kroz zrak. Zabilježena temperatura i relativna vlažnost zraka u naosu pogodovale su razvoju i rastu gljiva. Dokumentirana su 33 taksona gljiva, uglavnom pripadnika koljena Ascomycota, a manje su zastupljeni oni Zygomycota i Basidiomycota. Najčešće su bile prisutne plijesni rodova Penicillium (23,55 %) i Aspergillus (20,58 %). Sørensenov indeks sličnosti (0,37) upućuje na stalnu i umjerenu razmjenu gljivičnih propagula između naosa i egzonarteksa. Uzorci uzeti u jesen pokazali su najveću raznolikost sa 17 zabilježenih taksona, a oni uzeti u proljeće samo osam taksona. Kvantitativna mikološka analiza u naosu (430±84,85 do 1880±106,07 CFU m-3) i egzonarteksu (715±59,62 do 2295±91,92 CFU m-3) pokazala je visoku godišnju razinu onečišćenja zraka, s vrijednostima koje prema većini standarda prelaze dopuštene koncentracije. Mnoge identificirane gljive mogu dovesti do biodeterioracije, proizvesti mikotoksine i izazvati alergijske reakcije. Stoga su nepoželjne u sakralnim objektima ne samo zbog očuvanja murala nego i zbog zaštite zdravlja zaposlenih, posjetitelja i konzervatora.
Ključne riječi
aeromikobiota; Aspergillus; biodeteriogeni; mikotoksini; mikroklima; patogeni; Penicillium
Hrčak ID:
213643
URI
Datum izdavanja:
20.12.2018.
Posjeta: 1.309 *