Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.2478/aiht-2018-69-3166
Preliminarno praćenje povezanosti stambenih zelenih i vodenih površina s boljim mentalnim zdravljem u sveučilišnih studenata
Angel M. Dzhambov
orcid.org/0000-0003-2540-5111
; Department of Hygiene and Ecomedicine, Faculty of Public Health, Medical University of Plovdiv, Plovdiv, Bulgaria
Sažetak
Rezultati presječnih istraživanja upućuju na to da prirodni okoliš u gradovima (zelene i vodene površine) povoljno utječe na mentalno zdravlje, ali tek je nekoliko dugoročnih istraživanja pokušalo utvrditi mehanizme u pozadini tog učinka. Cilj ovoga preliminarnog (pilot) istraživanja bio je ispitati mehanizme/varijable koji posreduju između zelenih/vodenih površina u mjestu stanovanja i tjeskobe/depresije u 109 bugarskih studenata sa Sveučilišta u Plovdivu. Studenti su praćeni od početka do kraja akademske godine (od listopada 2017. do svibnja 2018.). Stambeno se zelenilo odredilo pomoću normaliziranog indeksa razlike u vegetaciji (engl. normalised difference vegetation index, krat. NDVI) u radijusu od 100, 300 i 500 m oko adrese stanovanja. Udio vodenih površina također je procijenjen u tim radijusima. Razine tjeskobe/depresije ocijenjene su pomoću 12 stavki iz Upitnika o općem zdravstvenom stanju (General Health Questionnaire, krat. GHQ-12). Od posredničkih (engl. mediator) varijabli istražili smo buku, onečišćenje zraka (NO2), uzrujanost okolišem, percepciju utjecaja susjedstva na oporavak (engl. restorative quality), društvenu povezanost u susjedstvu (engl. social cohesion), tjelesnu aktivnost i poremećaj spavanja. Podaci iz presječnoga istraživanja (dobiveni za početnog mjerenja) pokazali su da viši NDVI korelira s boljim mentalnim zdravljem tek neizravno kroz izrazitiju tjelesnu aktivnost i snažniji utjecaj na oporavak u susjedstvu. Dugoročno je pak istraživanje (praćenje) pokazalo istu tu korelaciju, ali bez značajnog sudjelovanja posredničkih varijabli. Slično je i s vodenim površinama. Njihov veći udio korelirao je s boljim mentalnim zdravljem u svim modelima, ali su tjelesna aktivnost i oporavak značajno posredovali samo u presječnom istraživanju (početnom mjerenju). Naši rezultati potvrđuju povoljan psihološki utjecaj gradskih zelenih i vodenih površina na psihu i njezin oporavak, ali će tek buduća istraživanja trebati to potvrditi i u općoj populaciji. U dugoročnim bi istraživanjima svakako trebalo prilagoditi modeliranje konkretnim mehanizmima koji se ispituju.
Ključne riječi
depresija; modeliranje posredničkih varijabli; tjeskoba; voda; zelenilo
Hrčak ID:
213657
URI
Datum izdavanja:
20.12.2018.
Posjeta: 2.190 *