Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.22586/csp.v50i3.132
Upravljanje šumama đakovačkoga biskupijskog vlastelinstva u vrijeme biskupa Josipa Jurja Strossmayera (1850. – 1905. godine)
Robert Skenderović
; Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, Hrvatska
Sažetak
Đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer poznat je kao veliki mecena hrvatske prosvjete, znanosti i kulture. Šume biskupijskoga vlastelinstva (veleposjeda biskupije Bosansko-đakovačke i srijemske) donosile su glavninu njegovih prihoda, a licitacije u kojima su prodani pojedini šumski odjeli postale su slavne po velikim iznosima koji su izlicitirani. Goleme površine šume koje su pritom posječene dale su povoda Strossmayerovim protivnicima da potaknu sumnju u zakonitost upravljanja biskupijskim vlastelinstvom. U dva slučaja sumnje su zamalo dovele do ozbiljnih posljedica. Godine 1876. đakovačka podžupanija odlučila je zaustaviti prodaju velike šume Mađareva bara za 400.000 forinti koju je Strossmayer već ugovorio, a 1889. Upravni je odbor Virovitičke županije odlučio sve šume biskupijskoga vlastelinstva staviti pod sekvestar. Međutim, u oba slučaja Strossmayer je uspio dokazati da su optužbe protiv njega i uprave vlastelinstva bile neosnovane. U isto vrijeme Strossmayer je provodio i segregaciju pašnjaka i šuma s bivšim urbarijalnim općinama, zbog koje je također morao žrtvovati velike šumske površine. Arhivska građa o tim slučajevima otkriva brojne činjenice o eksploataciji šuma u Slavoniji u to doba, a pruža i dragocjene podatke o Strossmayerovu upravljanju biskupijskim vlastelinstvom i procesu segregacije koji je vodio.
Ključne riječi
Josip Juraj Strossmayer; đakovačko biskupijsko vlastelinstvo; šumarstvo; segregacija
Hrčak ID:
213739
URI
Datum izdavanja:
13.12.2018.
Posjeta: 2.210 *