Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.22210/suvlin.2018.086.05

Rodno korektne imenice u njemačkome znanstvenom jeziku: od ranih feminističkih prijedloga za uvođenje rodno korektnoga jezika do njegove primjene u znanstvenim sažetcima

Christine Ivanov ; Leibniz Universität Hannover
Maria B. Lange ; Leibniz Universität Hannover
Tabea Tiemeyer orcid.org/0000-0002-4293-3576 ; Medizinische Hochschule Hannover

Sažetak

U ovome radu istražujemo na koji se način njemački jezik referira na osobu, posebno u odnosu na oblike
rodno osjetljive proizvodnje teksta koji se trenutačno pronalaze u znanstvenome njemačkom jeziku. U
radu analiziramo sažetke dviju konferencija održanih u rujnu 2017. kako bismo rasvijetlili stvarnu uporabu
pisanoga jezika i detaljno proučili na koji se način trenutačno upotrebljavaju jezična sredstva koja se
referiraju na osobu. Na konferencijama su sudjelovali austrijski, njemački i švicarski sudionici. Moglo se
očekivati da će jedna od konferencija imati izričit interes za rodni jezik, a druga ne. Naš je rad strukturiran
na sljedeći način: nakon kratkoga pregleda najvažnijih činjenica feminističke jezične politike u Njemačkoj
od kraja sedamdesetih godina osvrnut ćemo se na sve veći broj pisanih smjernica za rodno–pravni jezik koje
proizlaze iz navedenih politika od 1980. godine nadalje. Tesmjernice važni su instrumenti za širenje jezičnih
analiza i političkih odredbi feminističkih pokreta. Nakon toga dajemo pregled najrelevantnijih jezičnih
sredstava u njemačkome jeziku kojima se koristi pri referiranju na osobu kako bismo stvorili pozadinu
za analizu u ovome radu. Potom se raspravlja o pojedinačnim prijedlozima o tome kako se referirati na
osobu na rodno korektan način, osobito s obzirom na primjenjivost toga načina u znanstvenim tekstovima.
Nakon toga prikazujemo rezultate nekih relevantnih studija o rodno korektnome jeziku i spoznaji. Konačna
analiza podataka o referiranju na osobu koje smo našli u sažetcima s konferencija vraća nas na pitanje je li
uopće prikladno rodno korektan jezik upotrijebiti u znanstvenim tekstovima (a ako jest, kako). Ne samo da
smatramo da se rodno korektan jezik mijenjao u zadnjih četrdeset godina nego također možemo pokazati
kako stavovi i motivacija govornika mogu utjecati nasinkronijsku uporabu rodno korektnoga jezika. Na
temelju primjera pronađenih u analiziranim sažetcima možemo pokazati da rodno korektan jezik stvara
jasne i nedvosmislene referencije istodobno izbjegavajući rodne stereotipe. Prema tome, zaključujemo da
rodno korektni jezik nije – kao što se navodi u proteklim desetljećima – polemički i težak, nego se nadaje
kao precizan alat za proizvodnju znanstvenoga teksta kada se njime koristi za precizno i nedvosmisleno
upućivanje na objekte referencije.

Ključne riječi

rodno korektan jezik; imenice; standardni njemački; znanstveni tekst; feministička lingvistika

Hrčak ID:

214247

URI

https://hrcak.srce.hr/214247

Datum izdavanja:

29.12.2018.

Podaci na drugim jezicima: njemački engleski

Posjeta: 7.395 *