Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/mnlqgc060y
RUDOLF HORVAT O SVOJEM RUKOPISU POVIJEST GRADA VARAŽDINA
Ana Kaniški
; Varaždin
Sažetak
Najopsežnije i sigurno najcitiranije djelo o povijesti »grada baroka«, epitet
je kojim se nesumnjivo može opisati Povijest grada Varaždina renomiranog hrvatskog
povjesničara Rudolfa Horvata (Koprivnica, 14. ožujka 1873. – Zagreb,
25. svibnja 1947.). Njegovim se tiskom namjeravalo dostojno obilježiti proslavu
jubileja sedamstogodišnjice grada Varaždina (1909.) – ali nije; rukopis je tiskan
1993. godine. Godine 2017. navršilo se sedam desetljeća od piščeve smrti, a 2018.
godine, 125 godina od njegova rođenja i četvrt stoljeća od tiskanja povjesnice. Na
temelju podacima obilne arhivske građe u varaždinskom i zagrebačkom arhivu,
upotpunjuje se slika o njezinom nastanku. Iz sačuvanih točaka sjednica gradske
vlasti, dopisa gradonačelnika i Prosvjetnog odbora, korespondencije između
gradske vlasti i Horvata iščitava se napor autora u provođenju opsežnog istraživanja
povijesti grada Varaždina i obradi građe za sastavljanje buduće povjesnice,
njegovoj viziji o njezinom sadržaju i ustrajnosti u isplati honorara koji je on
neprestano smatrao primjerenim za svoj gotovo tridesetogodišnji rad. Također
se iščitava napor njezinog naručitelja da primjerenu visinu honorara provjeri sa
znanstvenim i nakladničkim institucijama, te je ugovori u skladu s tadašnjim lošim
gospodarskim uvjetima. Naručitelj se o troškovima tiskanja buduće povjesnice
raspitavao kod različitih tiskara unaprijed im poslavši predloške tiskanih
historiografskih radova, pa tako i Horvatovog. U njezin nastanak uključivao je i
mjerodavne osobe – zastupnike i ne-zastupnike grada Varaždina koji će na temelju
svog stručnog iskustva i rada, putem triju višečlanih odbora donositi stručne
zaključke o predanom rukopisu. Horvat je na njemu radio nepunih trideset godina.
Zaključuje da je rukopis predao u dijelovima: u ožujku 1934., 1935., 1936.,
kolovozu 1938. i proljeće 1939. godine, izravno osobnim dolaskom u Varaždin
ili posredstvom gradonačelnika Novakovića ili dragog mu prijatelja. Zaključuje
se da je zamislio višedijelni sadržaj rukopisa: njegov I. dio, opća ili politička povijest
tiskana je 1993. godine, a tematski II. dio sa zasebnim poglavljima ostao je
neobjavljen; pod naslovom Dr. Rudolf Horvat: Kulturna povijest grada Varaždina,
skupa s objavljenim prvim djelom, čuva se u Gradskom muzeju Varaždin. Želeći
omogućiti Horvatu vrijeme za istraživanje i pisanje povjesnice, gradska vlast je
uz pomoć tadašnjeg hrvatskog bana Pavla Raucha, piscu ishodila premještaj u
tadašnji Zemaljski kraljevski arhiv u Zagrebu, kako bi tamo mogao istraživati
sačuvanu arhivsku građu, a novčanom isplatom pripomogla njegova arhivska
istraživanja u austrijskim i mađarskom arhivu i tisak studije Varaždin koncem 16.
vijeka. U zagrebačkom arhivu Horvat je imao mogućnosti i vremena istraživati građu ne samo o povijesti Varaždina, nego i o povijesti drugih hrvatskih gradova,
na temelju koje je također mogao raditi i na povjesnicama tih gradova.
U tom se pogledu ističe i skroman doprinos varaždinskih gradskih zastupnika
davne 1909. godine za hrvatsku historiografiju. U vezi s tim, s obzirom na to da je
Horvat na rukopisu radio nepunih trideset godina i da ga je u dijelovima predao
do 1939. godine, neminovno je uspoređivati rukopis i promatrati ga u kontekstu
historiografskih radova nastalih tijekom 1930-ih godina.
Ključne riječi
Rudolf Horvat; Povijest grada Varaždina; rukopis; Varaždin; Stjepan Novaković; Krešimir Filić; varaždinska historiografija.
Hrčak ID:
214512
URI
Datum izdavanja:
31.12.2018.
Posjeta: 2.736 *