Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Kvantitativna genetska diferencijacija populacija hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u pokusnom nasadu »Jastrebarski lugovi«

Maja Morić ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku Svetošimunska 25 10000 Zagreb HRVATSKA
Saša Bogdan ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku Svetošimunska 25 10000 Zagreb HRVATSKA
Mladen Ivanković ; Hrvatski šumarski institut Zavod za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo Cvjetno naselje 41 10450 Jastrebarsko HRVATSKA


Puni tekst: hrvatski pdf 1.370 Kb

str. 35-45

preuzimanja: 148

citiraj


Sažetak

Hrast lužnjak, kao jedna od triju najrasprostranjenijih vrsta drveća u Republici Hrvatskoj, ima važnu ulogu u ekonomsko-socijalnom i ekološkom smislu. Poznavanje genetske strukture tako značajne vrste šumskoga drveća temeljni je preduvjet njezina očuvanja za budućnost. Jer to, poznavanje genetske strukture, omogućuje naprednije korištenje šumskoga reprodukcijskoga materijala hrasta lužnjaka radi povećanja prilagodljivosti populacija na stresne okolišne prilike. Analiza kvantitativnih (poligenih, metričkih) fenotipskih svojstava u genetičkim testovima jedna je od metoda utvrđivanja genetske strukture vrsta šumskoga drveća. Iz šesnaest sjemenskih i jedne gospodarske sastojine koje reprezentiraju cjelokupan areal hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, u rujnu i listopadu 2006. godine skupljen je sjemenski materijal. S dvogodišnjim potomstvom 2008. godine osnovan je genetički pokusni nasad u gospodarskoj jedinici »Jastrebarski lugovi«. Mjeren je visinski rast i određivani su preživljavanje i visinski prirast u trima uzastopnim godinama (2010, 2011. i 2012). Analiza varijance provedena je procedurom PROC MIXED u statističkom paketu SAS te su izračunate komponente varijance i statistička značajnost slučajnih efekata, tj. izvora varijabilnosti (blokovi, populacije, familije unutar populacija, interakcija blokova i populacija te interakcija blokova s familijama unutar populacija). Izračunate komponente varijance poslužile su za izračunavanje parametra QST kojim se određuje razina međupopulacijske genetske diferencijacije. Multivarijantna regresijska stabalna analiza (engl. MRT) korištena je za određivanje obrasca genetske diferencijacije populacija u nasadu, a s obzirom na okolišne (klimatske) varijable njihovih izvornih matičnih sastojina. Parametar QST bio je visok kod sva tri analizirana svojstva, što jasno upućuje na međupopulacijsku genetsku diferencijaciju hrvatskih populacija hrasta lužnjaka. Utvrđeni obrazac adaptivne genetske diferencijacije potvrđuje ekotipski obrazac, odnosno najvjerojatnije je prirodna selekcija u matičnim sastojinama (ponajprije s obzirom na vlažnost i toplinu staništa) uzrokovala genetsku izdiferenciranost lokalnih populacija.

Ključne riječi

genetska struktura, kvantitativna fenotipska svojstva, genetički test, ekotipska varijabilnost, prirodna selekcija

Hrčak ID:

215653

URI

https://hrcak.srce.hr/215653

Posjeta: 379 *