Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.20471/acc.2018.57.03.11

Povezanost cirkadijalnog ritma s infarktom miokarda

Ivana Škrlec orcid.org/0000-0003-1842-930X ; Department of Medical Biology and Genetics, Faculty of Medicine, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia; Department of Biology and Chemistry, Faculty of Dental Medicine and Health, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osije
Jakov Milić orcid.org/0000-0003-2543-2857 ; Department of Medical Biology and Genetics, Faculty of Medicine, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia
Marija Heffer orcid.org/0000-0001-6770-7359 ; Department of Medical Biology and Genetics, Faculty of Medicine, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia
Robert Steiner orcid.org/0000-0003-2250-9855 ; Division of Cardiovascular Diseases and Intensive Care, Department of Internal Medicine, Osijek University Hospital Centre, Osijek, Croatia
Borut Peterlin ; Clinical Institute of Medical Genetics, University Medical Center Ljubljana, Ljubljana, Slovenia
Jasenka Wagner orcid.org/0000-0002-1126-7523 ; Department of Medical Biology and Genetics, Faculty of Medicine, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Osijek, Croatia

Sažetak

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. Pod kontrolom cirkadijalnog sata su humana fiziologija i fiziološka stanja tijekom bolesti. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi potencijalnu povezanost kronotipa i dnevne pospanosti s infarktom miokarda. Provedeno je istraživanje slučajeva i kontrola na 200 bolesnika s infarktom miokarda te 200 zdravih kontrolnih ispitanika. Od svih ispitanika prikupljeni su podaci o prošloj i trenutnoj medicinskoj anamnezi. Kronotip je procijenjen pomoću upitnika MEQ (Morningness-Eveningness Questionnaire), a dnevna pospanost pomoću Epworthove ljestvice pospanosti (ESS, Epworth Sleepiness Scale). Prosječna životna dob ispitivane populacije bila je 64±13 godina, a 54,5% ispitanika činili su muškarci. Statistički značajna razlika nije pronađena između bolesnika i kontrola u kronotipu (58,88±6,52 nasuprot 58,46±7,78; p=0,601) i dnevnoj pospanosti (5 (IQR 4-7,5) nasuprot 6 (IQR 3-8); p=0,912). Unatoč tome, pronađena je statistički značajna razlika povezana sa čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti kao što su hipertenzija, dislipidemija i dijabetes. Međutim, u ovom istraživanju nije utvrđena povezanost kronotipa i dnevne pospanosti s infarktom miokarda.

Ključne riječi

Srčanožilne bolesti; Cirkadijalni ritam; Infarkt miokarda; Uzrok smrti; Hrvatska

Hrčak ID:

216141

URI

https://hrcak.srce.hr/216141

Datum izdavanja:

1.9.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.134 *