Izvorni znanstveni članak
Rast jaradi hranjene mliječnom zamjenom
Jasna Kezić
Vesna Pavić
Boro Mioč
Miroslav Kapš
Ivan Vnučec
Zvonimir Prpić
Sažetak
Proizvodnja kozjeg mlijeka u Hrvatskoj pretežno se temelji na alpina i sanskoj pasmini koza. Budući da je dosad provedeno relativno malo znanstvenih istraživanja o mesnim odlikama navedenih pasmina, cilj istra-živanja bio je utvrditi utjecaj pasmine na porodnu masu i prirast jaradi, hranjene mliječnom zamjenom, u razdoblju od partusa do odbića. Istraži-vanjem je bilo obuhvaćeno ukupno 721 žensko i muško jare, i to 426 jaradi francuske sanske, 245 francuske alpine i 50 jaradi hrvatske bijele pasmine. Nakon jarenja bilježeni su sljedeći podaci: veličina legla, spol, porodna masa i datum jarenja. Odmah nakon partusa svako jare je označeno brojem te odvojeno od majke. Jarad je podijeljena u skupine od po 18 životinja u boksu i prvih dana hranjena pasteriziranim kolostrumom. Nakon toga hranjena je mliječnom zamjenom u količini od 0,2 L dnevno u prvom tjednu s postupnim povećanjem do količine od 0,8 L/dan u posljednjem tjednu prije odbića. Rast jaradi je praćen pojedinačnim vaganjima svakih 10 do 12 dana. Ukupno je bilo 8 vaganja. Prosječna porodna masa sanske jaradi iznosila je 3,24 kg, alpine 3,41 kg i hrvatske bijele 2,90 kg. Navedene razlike u porodnoj masi između pasmina bile su signifikantne (P<0,01). Prosječni dnevni prirasti jaradi do 110. dana iznosili su 104,5 g u sanske pasmine, 104,6 g u alpine i 77,4 g u jaradi hrvatske bijele pasmine. U sve tri pasmine najveći prosječni dnevni prirast jaradi utvrđen je u prvim tjednima života (do 30 dana). Muška jarad je imala veće prosječne dnevne priraste od ženske jaradi u sve tri pasmine (P<0,01). Prosječna tjelesna masa sanske jaradi u dobi od 111 do 120 dana iznosila je 18,39 kg, alpina jaradi 17,32 kg i hrvatske bijele jaradi 16,93 kg.
Ključne riječi
jarad; alpina; sanska; hrvatska bijela; porodna masa; dnevni prirast
Hrčak ID:
2053
URI
Datum izdavanja:
1.12.2005.
Posjeta: 2.104 *