Magistra Iadertina, Vol. 13 No. 1, 2018.
Stručni rad
Hrvatski otoci u odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske
Kata Magaš
; Odjel za geografiju
Sveučilište u Zadru
Sažetak
Članak donosi analizu suvremene hrvatske otočne škole u složenoj društeveno-gospodarskoj stvarnosti posttranzicijskog doba. Analiziraju se zakonske pretpostavke za preobrazbu odgojno-obrazovnog sustava i realnost specifične demografske, gospodarske, infrastrukturne i obrazovne situacije na otocima.Strateški dokumenti koji su temelj za razvoj hrvatskih otoka, Nacionalni program razvitka otoka (1997) i Zakon o otocima (1999), znače institucionalizaciju državne brige o otocima u cilju provedbe načela održivog razvoja otoka radi postizanja društvene stabilnosti i gospodarskog rasta. Jedan od temeljnih preduvjeta je poboljšanje odgojno-obrazovnog rada. Zakonske pretpostavke koje to omogućuju ugrađene su u Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (2008), u Državne pedagoške standarde osnovnoškolskog i srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (2008) te Nacionalni okvirni kurikulum (2010). Otoci su specifična životna sredina, s malim brojem učenika, poteškoćama u osiguravanju učiteljskog/nastavnog kadra, poteškoćama u prijevozu učenika, s nedostatnom opremom škola i školskog okoliša, te je uobičajena kategorizacija hrvatskih škola na osnovne i područne, s mogućnošću otvaranja područnih odjela, za otoke nadopunjena kategorijom „osnovna škola s otežanim uvjetima rada“. Tridesetak najsiromašnijih, udaljenih i malih otoka više nema uvjete za rad osnovnih, a često niti područnih škola. Ako još postoje, imaju vrlo malo učenika i kombinirane razredne odjele. U porastu je broj napuštenih osnovnih škola, a srednje škole nalaze se samo na devet najnapučenijih hrvatskih otoka. U CARNet-ov pilot projekt e-škole uključene su po četiri osnovne i srednje škole s hrvatskih otoka.
Ključne riječi
hrvatski otoci; matične škole; područne škole; odgoj i obrazovanje; pedagoški standard
Hrčak ID:
217838
URI
Datum izdavanja:
9.3.2019.
Posjeta: 2.847 *