Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org/10.15836/ccar2019.3

Razvoj računalnoga programa za odabir terapijskog modaliteta u fibrilaciji atrija

Edin Begić orcid id orcid.org/0000-0001-6842-262X ; Opća bolnica “Prim. dr. Abdulah Nakaš”, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Mensur Mandžuka ; Netlight Consulting GmbH, München, Njemačka
Elnur Smajić ; Univerzitski klinički centar Tuzla, Tuzla, Bosna i Hercegovina
Enisa Hodžić ; Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Amer Iglica ; Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Aida Mujaković ; Opća bolnica “Prim. dr. Abdulah Nakaš”, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Faris Zvizdić ; Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Amra Dobrača ; Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla, Bosna i Hercegovina
Azra Durak-Nalbantić orcid id orcid.org/0000-0002-5175-8941 ; Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, Bosna i Hercegovina


Puni tekst: hrvatski pdf 1.226 Kb

str. 3-11

preuzimanja: 251

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 1.226 Kb

str. 3-11

preuzimanja: 271

citiraj


Sažetak

Fibrilacija atrija (FA) najčešća je tahiaritmija koja zahtijeva liječenje te je stalni klinički problem za liječnike obiteljske medicine i kardiologe. Razvijeno je nekoliko algoritama za procjenu rizika krvarenja u bolesnika s FA-om. Među njima su HAS-BLED (arterijska hipertenzija, abnormalna funkcija jetre i bubrega, moždani udar, anamnestički podatci ili predispozicija za krvarenje, labilna vrijednost INR-a, dob >65
godina, istodobno konzumiranje droge i alkohola), ORBIT (starija životna dob, snižena vrijednost hemoglobina/ hematokrita/anemija, anamnestički podatci o krvarenju, snižena bubrežna funkcija, liječenje
antitromboticima), ABC (životna dob, biomarkeri, anamnestički podatci), ATRIA (anemija, teško smanjenje bubrežne funkcije, dob >75 godina, prethodno krvarenje i dijagnosticirana arterijska hipertenzija) i
HEMORR(2)HAGES (bolest jetre ili bubrega, alkoholizam, zloćudna bolest, starija životna dob, smanjen broj ili funkcija trombocita, ponovno krvarenje, arterijska hipertenzija, anemija, genski čimbenici, znatan rizik od pada i moždani udar). Primjena oralnih antikoagulanasa još je uvijek standard u prevenciji moždanog udara u FA, ali je treba uravnotežiti s rizikom od krvarenja koji je s njom povezan. Svrha je ovoga članka opisati razvoj sustava za podršku pri donošenju kliničkih odluka (CDSS; eng. clinical decision support system) koje bi liječnicima omogućile brzu procjenu rizika od krvarenja u bolesnika s FA-om kako bi optimizirali liječenje antikoagulansima. Spomenuti je računalni program razvijen u obliku mrežne aplikacije. Responzivni ustroj korisničkog sučelja bio je ključan u postizanju optimalne interakcije korisnika s programom te korisniku omogućuje potpunu kontrolu pri svakom koraku postupka neovisno o vrsti uređaja koja se primjenjuje, bilo to prijenosno računalo bilo pametni telefon. Pozadinski sustav aplikacije razvijen je u programskom jeziku Python. Preciznije rečeno, rabi se mrežni kostur zvan Flask. On se smatra dobrim izborom za brzo prototipiziranje, razvoj i uvođenje malih do srednjih aplikacija. Aplikacija razdvaja postupak odlučivanja u trima koracima. Prikaz prvog koraka traži od korisnika da izabere vrstu zbroja rizika koji želi izračunati. Sljedeći korak uključuje unošenje podataka o povijesti bolesti, laboratorijskim nalazima, simptomima i komorbiditetu. Posljednji ekran prikazuje izračunani zbroj rizika, koji pomaže korisniku u odabiru tijeka liječenja. Ovakav program nudi CDSS koji omogućuje bržu i lakšu procjenu rizika krvarenja u bolesnika s FA-om kako bi se postigao bolji terapijski modalitet. Responzivni ustroj i sučelje u obliku mrežne aplikacije osiguravaju lako pristupanje programu s pomoću širokog raspona uređaja.

Ključne riječi

fibrilacija atrija, sustav za podršku pri donošenju kliničkih odluka, antikoagulantno liječenje, rizik, krvarenje

Hrčak ID:

218030

URI

https://hrcak.srce.hr/218030

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 991 *