Ekonomski pregled, Vol. 70 No. 2, 2019.
Prethodno priopćenje
PRIHVAĆENOST SAMOPOSLUŽNIH BLAGAJNI PRILIKOM KUPOVINE ROBE ŠIROKE POTROŠNJE MEĐU MLADIM POTROŠAČIMA U HRVATSKOJ
Kristina Matić
Kristina Petljak
Ivana Štulec
Sažetak
Razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija uzrokuje velike promjene na maloprodajnom tržištu. Kako bi išli u korak sa konkurencijom, maloprodavači su prisiljeni uvoditi inovacije, kako u asortiman tako i u način posluživanja, dostavu i naplatu kupovine. Tu se javlja prostor, a i potreba za uvođenjem tehnoloških inovacija poput samoposlužne tehnologije u maloprodajni poslovni proces. Zbog užurbanog načina života, potrošači danas imaju sve manje vremena za kupovinu, a tijekom kupovine zahtijevaju sve više informacija o proizvodima koje kupuju te su voljni što manje čekati na blagajnama. Upravo stoga glavni su motivi za uvođenje samoposlužne tehnologije u prodavaonice pružiti kupcima veći izbor usluga te omogućiti jednostavniju i bržu kupovinu. Najrasprostranjeniji oblik samoposlužne tehnologije unutar prodavaonice su samoposlužne blagajne. Samoposlužna blagajna je blagajna na kojoj potrošači sami skeniraju proizvode koje su izabrali, spreme ih u vrećice te sami plate račun. Svrha je rada istražiti prihvaćenost samoposlužnih blagajni prilikom kupovine robe široke potrošnje među mladim potrošačima u Hrvatskoj. S ciljem otkrivanja prihvaćenosti samoposlužnih blagajni prilikom kupovine od strane mladih hrvatskih potrošača, razloga (ne)korištenja samoposlužnih blagajni te prikupljanja ideja za moguća unaprjeđenja samoposlužnih blagajni na hrvatskom maloprodajnom tržištu provedeno je istraživanje metodom fokus grupe. Radi bolje usporedbe i analize podataka ispitanici su bili podijeljeni u dvije fokus grupe – prvu su činili korisnici samoposlužne blagajne, dok su drugu fokus grupu činili nekorisnici samoposlužne blagajne. Pitanja oko kojih se raspravljalo na fokus grupi odnosila su se na: (1) osobnost i tehnološku spremnost korisnika i nekorisnika samoposlužne blagajne; (2) učestalost kupovine samoposlužnom blagajnom i način plaćanja; (3) sigurnost osobnih podataka; (4) tehničke pogreške; (5) percipirani utjecaj samoposlužnih blagajni na smanjenje prodajnog osoblja; (6) mogućnosti unaprjeđenja samoposlužne blagajne i (7) poznavanje i korištenje ostalih samoposlužnih tehnologija u maloprodaji. Rezultati istraživanja ukazuju da samoposlužna blagajna još uvijek nije u potpunosti prihvaćena od strane mladih hrvatskih potrošača te da se na nju gleda isključivo kao na pomoćnu blagajnu. Jedan od glavnih razloga neprihvaćenosti samoposlužne blagajne su učestale tehničke pogreške koje se javljaju prilikom njezina korištenja te se zaključuje da postoji veliki potencijal za unaprjeđenje rada samoposlužnih blagajni s ciljem povećanja prihvaćenosti maloprodajnih inovacija od strane potrošača. Glavno ograničenje provedenog istraživanja je ograničenje same istraživačke metode. S ciljem potpunijeg razumijevanja i ostvarivanja istraživačkih ciljeva, predlaže se u budućnosti provođenje kvantitativnog istraživanja u samim prodavaonicama koje imaju samoposlužne blagajne. Znanstveni doprinos i vrijednost rada ogleda se u dubinskom istraživanju i analizi prihvaćenosti samoposlužnih blagajni prilikom kupovine robe široke potrošnje među mladim potrošačima u Hrvatskoj.
Ključne riječi
maloprodaja; samoposlužna tehnologija; samoposlužne blagajne; korisnici samoposlužne blagajne; nekorisnici samoposlužne blagajne; mladi potrošači; fokus grupa
Hrčak ID:
218817
URI
Datum izdavanja:
5.4.2019.
Posjeta: 3.515 *