Izvorni znanstveni članak

Analiza prostornih podataka o solarnom potencijalu za Hrvatsku

Iva Gašparović orcid.org/0000-0002-1762-3728 ; Državna geodetska uprava, Zagreb, Hrvatska
Mateo Gašparović orcid.org/0000-0003-2345-7882 ; Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Damir Medak ; Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Mladen Zrinjski orcid.org/0000-0003-0834-6009 ; Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Zbog svojeg smještaja, blage mediteranske klime i velikog broja sunčanih sati Hrvatska je pogodna za iskorištavanje solarne energije. Novoinstalirani kapaciteti fotonaponskih sustava i koncentriranih solarnih elektrana zbog zaštite okoliša imaju sve značajniju ulogu u ukupnoj elektroenergetskoj potrošnji. Za potrebe energetskog planiranja te geoprostornih analiza danas je najčešće upotrebljavana mjera solarnog zračenja globalno zračenje na horizontalnoj površini (engl. Global Horizontal Irradiation – GHI). Glavni cilj ovog istraživanja bio je istražiti sve dostupne izvore podataka o solarnom potencijalu za Hrvatsku, s obzirom na to da su podaci o solarnom potencijalu osnovni parametar za energetsko planiranje solarnih elektrana. Pritom su uspoređeni podaci poznatih svjetskih baza podataka solarnog zračenja te je uz već dostupne podatke za Hrvatsku, GHI modeliran primjenom programa GRASS GIS, tj. njegova modula r.sun. Također je provedena usporedba i analiza r.sun podataka u odnosu na podatke solarnog zračenja prikupljene satelitskim mjerenjima te mjerene na zemaljskim postajama Referentne mreže površinskog zračenja (engl. Baseline Surface Radiation Network – BSRN). Istraživanjem izvora podataka o solarnom potencijalu za Hrvatsku uočeno je da ni jedan od dostupnih, nekomercijalnih izvora podataka o solarnom potencijalu ne zadovoljava kriterij velike prostorne rezolucije, stoga se preporuča modeliranje solarnog potencijala. Provedena usporedba vrijednosti GHI-a s različitih izvornika pokazala je kako podaci solarnog potencijala mjereni na MSG (engl. Meteosat Second Generation) satelitu najbolje koreliraju s mjerenjima na postajama BSRN-a. Analizom modeliranih podataka solarnog potencijala utvrđeno je kako su podaci dobiveni modulom r.sun točniji od podataka SoDa (engl. Solar Radiation Data), pogodne su rezolucije te se mogu upotrebljavati u svrhu određivanja optimalnih lokacija za iskorištavanje solarne energije.

Ključne riječi

solarni potencijal; prostorni podaci; geoprostorne analize; GIS; energetsko planiranje; GHI

Hrčak ID:

218854

URI

https://hrcak.srce.hr/218854

Datum izdavanja:

25.3.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.278 *