Šumarski list, Vol. 143 No. 3-4, 2019.
Prethodno priopćenje
https://doi.org/10.31298/sl.143.3-4.5
Uzročnici truleži drveta obične smreke /Picea abies (L.) Karst./ na planini Zvijezda
Kenan Zahirović
orcid.org/0000-0002-3858-8503
; JP Šumsko-privredno društvo Zeničko-dobojskog kantona d.o.o Zavidovići, BiH
Tarik Treštić
orcid.org/0000-0003-0554-0033
; Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, BiH
Azra Čabaravdić
; Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, BiH
Mirza Dautbašić
; Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, BiH
Osman Mujezinović
; Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, BiH
Sažetak
Utjecaj gljiva truležnica roda Heterobasidion i Armillaria na pojavu truleži na stablima obične smreke provedeno je na Šumskogospodarskom području “Gornjebosansko”, gospodarska jedinica “Gornja Stavnja”, odjeljenje 65. Utvrđivanje prisutnosti truleži vršeno je na srušenim stablima obične smreke na premjernim površinama koje su raspoređene u sistematski postavljenoj mreži 100 m x 100 m. Uzorci su prikupljeni sa tri mjesta na dijelu debla zahvaćenom procesom truleži (početak zone truleži, sredina i vršna zona truleži). Na mjestima uzorkovanja uzimani su kolutovi drva debljine 5 cm. Analize uzoraka su provedene u laboratorijima Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Za izravnu izolaciju gljivične DNA su pripremljeni uzroci drva mase 10-20 mg. Za amplifikaciju ciljanog segmenta DNK korištene su tubice s pripremljenim reagensima, proizvod ReadyToGo PCR beads tvrtke Amersham, Bioscience. Za amplifikaciju ciljanog segmenta ITS regije za rod Heterobasidion su korišteni početnice MJ-F, MJ-R, KJ-F i KJ-R, pomoću kojih je utvrđena međuvrsna raznolikost (tablica 2). Za amplifikaciju ciljanog segmenta ITS regiona za rod Armillaria su korišteni početnice ITS-1 i ITS-4, pomoću kojih je utvrđena samo pripadnost rodu. Za međuvrsnu raznolikost je vršena amplifikacija ciljanog segmenta IGS regiona za rod Armillaria pomoću početnice LR12 i O-1, te razgradnja endonukleazom AluI (tablica 3). Uspješnost amplifikacije je provjerena elektroforezom na agaroznom gelu. Interpretacija profila je izvršena pomoću molekularnog markera poznate veličine (100 bp) (slika 1).
Na osnovi provedenih istraživanja unutar istraživane sastojine utvrđeno je 9 stabala s gljivom H. parviporum, 2 stabla s gljivom A. ostoyae, 1 stablo s gljivom A. cepistipes, te 17 stabala čiju trulež su uzrokovale ostale gljive truležnice (tablica 4). Gljiva H. annosum je uspješno identificirana iz plodišta. Na osnovi svega navedenog, može se zaključiti da je molekularnim analizama moguće utvrđivati međuvrsnu raznolikost gljiva ova dva roda iz uzoraka drveta sa truleži i plodišta gljiva.
Ključne riječi
<i>Heterobasidion</i>; <i>Armillaria</i>; gljive truležnice; molekularne analize; početnice; Bosna i Hercegovina
Hrčak ID:
219497
URI
Datum izdavanja:
30.4.2019.
Posjeta: 2.054 *