Izvorni znanstveni članak

Koncentracija urana u tlu, vodi, povrću i biološkim uzorcima stanovnika područja pogođenih ratom u istočnoj Hrvatskoj

Miroslav Venus ; Zavod za javno zdravstvo "Sveti Rok", Virovitičko-podravske županije
Dinko Puntarić orcid.org/0000-0001-9776-5533 ; Hrvatsko katoličko sveučilište Zagreb
Vlatka Gvozdić ; Sveučilište "Josipa Jurja Strossmayera" u Osijeku, Odjel za kemiju
Domagoj Vidosavljević orcid.org/0000-0002-0621-5403 ; Medicinski fakultet Osijek
Lidija Bijelić ; Zavod za medicinsku procjenu, profesionalnu rehabilitaciju i osobe s invaliditetom, Varaždin
Ada Puntarić orcid.org/0000-0002-9521-8613 ; Prehrambeno-biotehnološki fakultet Zagreb
Eda Puntarić orcid.org/0000-0003-0467-219X ; Hrvatska agencija za zaštitu okoliša i prirode, Zagreb
Mirjana Špehar ; Zavod za javno zdravstvo "Sveti Rok", Virovitičko-podravske županije, Djelatnost za zdravstvenu ekologiju
Tena Venus ; Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Zagreb
Marina Vidosavljević ; Opća bolnica Vinkovci

Sažetak

Cilj studije bio je istražiti koncentracije urana u vodi, tlu, povrću, urinu, serumu i kosi na području istočne Hrvatske i pokušati objasniti moguće podrijetlo nađenog urana. Ukupno je prikupljeno 67 uzoraka vode, 17 uzoraka zemlje i 24 uzorka povrća s 5 lokacija u istočnoj Hrvatskoj, a od 389 stanovnika izuzeti su uzorci urina, seruma i kose te su analizirani metodom induktivno spregnute masene spektrometrije plazme (ICP-MS). Sve koncentracije urana u uzorcima vode bile su ispod preporučenih 30 μgL-1. U tlu su utvrđene vrlo niske koncentracije urana i relativno male varijacije između pojedinih lokacija, sve unutar do sada poznatih referentnih vrijednosti (0,8-11 mgkg-1). Medijani koncentracija urana u povrću bili su između 0,02 i 3,36 μg kg-1, dok su se srednje vrijednosti kretale od 0,03 do 14,86 μg kg-1, na što je utjecala jedna ekstremno visoka koncentracija na području Našica od 66,0 μg kg-1. Utvrđene su velike razlike koncentracije urana u uzorcima urina, seruma i kose. Koncentracije urana u urinu i serumu kretale su se 0,00-0,89 μg L-1, 0,00-9,39 μg L-1, a u kosi od 0,00-186,77 μg g-l. Koncentracije urana u 32% uzoraka urina, 48% uzoraka seruma i 5% uzoraka kose bile su više od referentnih vrijednosti. Klaster analizom uzoraka seruma izdvaja se klaster lokacije Čepin, a kod uzoraka kose lokacija Našice.
Na koncentracije urana posve sigurno nisu utjecala ratna zbivanja, ali izvore, mehanizme i načine unošenja urana u ljudski organizam, uz niske koncentracije u okolišu, potrebno je detaljnije istražiti.

Ključne riječi

uran; ICP-MS; okoliš; biomonitoring; istočna Hrvatska

Hrčak ID:

219608

URI

https://hrcak.srce.hr/219608

Datum izdavanja:

17.4.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.309 *