Izvorni znanstveni članak
Ekologija vremena: vrijeme kao integrativni i dezintegrativni čimbenik
Ivan Cifrić
; Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Ivana Lučića 3,10 000 Zagreb
Sažetak
U modernom društvu nastaju nestašice nekih roba i proizvoda, prirodnih izvora (resursa), pa tako i vremena. Dojam o nedostatku vremena nastaje zbog ubrzanog ritma čovjekova (društvenoga) djelovanja i načina življenja i brzih promjena između različitih društvenih stanja.
Rad ukazuje (a) na važnost nekih pojmova ekologije vremena u pristupu socijalnoekološkim istraživanjima (ireverzibilnost, ritam, tempo, brzina, suverenitet vremena, ekološki otisak vremena, mjera vremena), (b) na vrijeme kao medij (dez)integrativnih procesa i (c) na potrebu usporavanja tempa života i društvenih promjena.
Teza rada je da problemi (u okolišu i socijalni) nastaju zbog sudara dvaju poredaka vremena i njihovih ritmova – ritma u prirodi (prirodnog) i ritma u društvu (kulturnog). Sudar nastaje zbog intencionalnog djelovanja modernog društva da odvoji socijalno (kulturno) vrijeme od prirodnog vremena, da socijalno vrijeme i ritam društva odvoji od čovjeka i da prirodni ritam i prirodne forme vremena podčini vremenu i ubrzanom ritmu modernog društva.
Putem univerzalnog vremena moderno društvo integrira različite kulture, a nastoji integrirati prirodu u društvo putem dominacije socijalnog vremena. Pritom djeluje kulturno dezintegrirajuće.
Zaključuje se da je za usporavanje tempa potrebna radikalna preorijentacija postmodernog društva, a za nju je potrebno uvažavanje dinamike odnosa između dvaju sustava: prirodnog i socijalnog, te uvažavanje njihovih različitih vremenskih perspektiva na razini individualnog i društvenog djelovanja. Ipak, deceleracija u praktičnom pogledu nije baš izvjesna.
Ključne riječi
usporavanje (deceleracija); ekologija vremena; heteronomija vremena; kultura vremena; mjera vremena; otisak vremena (timeprint)
Hrčak ID:
219865
URI
Datum izdavanja:
3.5.2019.
Posjeta: 1.742 *