Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Analiza dnevnih, mjesečnih i godišnjih oborina Zagreb-Griča (1862.-2017.) za potrebe inženjerske hidrologije

Ognjen Bonacci orcid id orcid.org/0000-0002-7123-3421 ; Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska
Tanja Roje-Bonacci orcid id orcid.org/0000-0002-1751-0045 ; Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska


Puni tekst: engleski pdf 800 Kb

str. 7-20

preuzimanja: 1.885

citiraj

Puni tekst: hrvatski pdf 800 Kb

str. 7-20

preuzimanja: 310

citiraj


Sažetak

U članku je izvršena analiza dnevnih, mjesečnih i godišnjih količina oborine izmjerenih na opservatoriju Zagreb-Grič u razdoblju od 1862. do 2017. čime je obuhvaćeno: (1) 156 godina; (2) 1872 mjeseca; (3) 56.979 dana. Za analizu su korištene sljedeće metode: (1) linearna i nelinearna regresija; (2) linearna i nelinearna korelacija; (3) krivulje log-normalne raspodjele; (4) test Kolmogorov-Smirnova; (5) Mann-Kendall test; (6) RAPS metoda; (7) t-test; (8) F-test. Godišnje se oborine kreću u rasponu od 520,8 mm (2011.) do 1387,4 mm (1937.) s prosječnom vrijednosti od 886,7 mm. Maksimalne mjesečne oborine koje su se pojavile u svakoj pojedinoj godini kreću se u rasponu od 85,3 mm (lipanj 2011.) do 267,5 mm (listopad 1895.) s prosječnom vrijednosti od 158,1 mm. Maksimalne dnevne oborine koje su se pojavile u svakoj pojedinoj godini kreću se u rasponu od 21,7 mm (14. studenog 1949.) do 118,8 mm (9. kolovoza 1926.) s prosječnom vrijednosti od 47,6 mm. Maksimalnoj dnevnoj oborini od 118,8 mm odgovara povratni period dulji od pet tisuća godina. Ne može se konstatirati prisutnost statistički značajnog trenda porasta ili opadanja kako u nizovima godišnjih tako i mjesečnih (osim u listopadu) kao i maksimalnih dnevnih oborina u godini i mjesecu. Utvrđeno je da samo u listopadu postoji statistički značajna razlika količina oborina u sljedeća dva podrazdoblja: (1) 1862.-1941.; (2) 1942.-2017. U prvom podrazdoblju prosječna mjesečna količina oborina iznosila je 105,1 mm dok je u drugom pala za 29 mm te je iznosila 76,1 mm. Na osnovi analiza izvršenih u ovom radu može se donijeti zaključak da na oborine raznih vremenskih trajanja izmjerene u razdoblju 1862.-2017. na opservatoriju Zagreb-Grič ni klimatske promjene kao ni proces urbanizacije nisu značajno utjecali.

Ključne riječi

oborina; Zagreb-Grič; log-normalna raspodjela; Mann-Kendall test; test Kolmogorov-Smirnova; RAPS metoda

Hrčak ID:

219890

URI

https://hrcak.srce.hr/219890

Datum izdavanja:

8.4.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.334 *