Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.24099/vet.arhiv.0428

Reproduktivni pokazatelji banijske šare svinje tijekom revitalizacije pasmine

Sven Menčik ; Department of Animal Breeding and Livestock Production, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Vedran Klišanić ; Croatian Agricultural Agency, Zagreb, Croatia
Marija Špehar ; Croatian Agricultural Agency, Zagreb, Croatia
Željko Mahnet ; Croatian Agricultural Agency, Zagreb, Croatia
Dubravko Škorput ; Department of Animal Science and Technology, Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Zoran Luković ; Department of Animal Science and Technology, Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Danijel Karolyi ; Department of Animal Science, Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Anamaria Ekert Kabalin ; Department of Animal Breeding and Livestock Production, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Krešimir Salajpal ; Department of Animal Science, Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

Sažetak

Cilj ovoga istraživanja bio je procijeniti reproduktivne pokazatelje u populaciji banijske šare svinje. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 69 umatičenih krmača prema rednom broju prasenja (prvopraskinje, drugopraskinje, trećepraskinje, četvrtopraskinje i petopraskinje zajedno te skupna analiza svih prasenja). Deskriptivnom statističkom obradom analizirani su pokazatelji: dob jedinke kod pripusta i prasenja, starost nerasta kod pripusta, trajanje gravidnosti i međuprasidbeno razdoblje; pokazatelji veličine legla (VL): ukupan broj oprasenih (UO), živooprasenih (ŽO), mrtvooprasenih (MO) i odbijenih odojaka (OD). Prikupljeni podaci analizirani su linearnim modelom izračuna (GLM), dok je Pearsonov koeficijent korelacije (r) korišten za izračun povezanosti između pokazatelja veličine legla. Utvrđeno je prosječno 8,26 UO, 7,57 ŽO, 0,67 MO i 6,95 OD odojaka. Statistički znakovita razlika (P<0,05) utvrđena je između prvopraskinja i drugopraskinja te prvopraskinja i trećepraskinja s obzirom na UO i ŽO. Također je statistički znakovita razlika (P < 0,05) utvrđena u broju OD odojaka između prvopraskinje i drugopraskinja te trećepraskinja odnosno četvrtopraskinja i petopraskinja zajedno. Trajanje gravidnosti i sezona prasenja znatno su utjecali na broj ŽO u drugopraskinja. Veličina stada, tj. grupe stada statistički znakovito je utjecala (P<0,05) na starost nerasta kod pripusta, odnosno broj živooprasenih u trećepraskinja. Analizom četvrtopraskinja i petopraskinja zajedno zabilježen je statistički znakovit utjecaj (P<0,05) starosti nerasta na broj UO, ŽO i OD odojaka, kao i trajanje gravidnosti na broj mrtvooprasenih. Vrlo visoka (r = 0,7-0,9) i statistički znakovita povezanost (P<0,05) zabilježena je između UO i ŽO, UO i OD te ŽO i OD odojaka skupnom te pojedinačnom analizom prasenja, s najvišom vrijednošću korelacije (r = 0,94) između ŽO i OD odojaka analizom četvrtopraskinja i petopraskinja zajedno. U odnosu na druge lokalne pasmine, banijsku šaru svinju možemo smatrati pasminom umjerene plodnosti.

Ključne riječi

banijska šara svinja; krmače; veličina legla; revitalizacija

Hrčak ID:

219939

URI

https://hrcak.srce.hr/219939

Datum izdavanja:

15.4.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.195 *