Liječnički vjesnik, Vol. 141 No. 3-4, 2019.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.26800/LV-141-3-4-10
Kirurško liječenje kroničnoga pilonidalnog sinusa
Vedran Dragišić
; Klinika za kirurgiju, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, BiH
Zvonimir Šego
; Hitna medicinska pomoć, Dom zdravlja Čitluk, BiH
Gordan Galić
; Klinika za kirurgiju, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, BiH
Zdrinko Brekalo
; Klinika za kirurgiju, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, BiH
Nikica Šutalo
; Klinika za kirurgiju, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, BiH
Josip Mišković
; Klinika za kirurgiju, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, BiH
Sažetak
Kronični pilonidalni sinus stečena je bolest kože, nastala kao posljedica kronične upalne bolesti zahvaćenog dijela kože, koja stvara cistu s epiteliziranim potkožnim kanalima. Bolest većinom pogađa mlađe muškarce. Povišen BMI i sjedilački način života smatraju se vodećim čimbenicima rizika. Cilj je istraživanja bila usporedba vremena cijeljenja, učestalosti seroma, infekcije i dehiscencije rane te prosječnog trajanja bolničkog boravka kod pacijenata operiranih prvi put zbog kroničnoga pilonidalnog sinusa u Klinici za kirurgiju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, u razdoblju od 1. lipnja 2015. do 1. lipnja 2017. godine, s praćenjem recidiva jednu godinu nakon kirurškog zahvata. Pacijenti su podijeljeni u tri skupine prema vrsti zahvata: ekscizija s primarnim zatvaranjem (23,0%), ekscizija sa sekundarnim cijeljenjem (55,2%) te ekscizija sa zatvaranjem Limbergovim režnjem (21,8%). Odabir metode učinjen je na osnovi procjene i iskustva operatera. Većina pacijenata uključenih u istraživanje imala je povišen BMI (72,4%). Pacijenti operirani ekscizijom uz primarno zatvaranje i Limbergovim rotacijskim režnjem imali su kraće vrijeme cijeljenja nego pacijenti s ekscizijom uz sekundarno cijeljenje. Učestalost seroma bila je najveća kod pacijenata s ekscizijom uz primarno zatvaranje (70,6%), dok je najmanja bila u pacijenata s Limbergovim rotacijskim režnjem (29,4%). Prosječno vrijeme boravka u bolnici bilo je 6,4 dana (min. = 3, maks. = 13;
SD = 1,919). Razlike u vremenu boravka u bolnici s obzirom na vrstu kirurškog zahvata nisu se pokazale statistički značajnima. Kod pacijenata s Limbergovim rotacijskim režnjem zabilježena su 2 (10,5%) recidiva u jednogodišnjem razdoblju nakon kirurškog zahvata. Skupina pacijenata s primarnim zatvaranjem u tom je razdoblju imala 7 (35%) recidiva, a ona sa sekundarnim cijeljenjem 6 (12,5%) recidiva. Razlika u broju recidiva između skupina pacijenata liječenih Limbergovim rotacijskim režnjem, primarnim zatvaranjem ili sekundarnim cijeljenjemb na granici je statističke značajnosti (p = 0,55). Zatvaranje defekta Limbergovim rotacijskim režnjem smanjuje broj poslijeoperacijskih komplikacija i skraćuje cijeljenje, što olakšava poslijeoperacijski oporavak pacijenta.
Ključne riječi
PILONIDALNI SINUS – kirurgija; KOŽNE BOLESTI – kirurgija; REKONSTRUKCIJSKI KIRURŠKI ZHVATI –metode; KIRURŠKI REŽNJEVI; POSLIJEOPERACIJSKE KOMPLIKACIJE – epidemiologija; DEHISCENCIJA KIRURŠKE RANE – epidemiologija; CIJELJENJE RANE; TRAJANJE BORAVKA U BOLNICI – statistički podatci; RECIDIV; KRONIČNA BOLEST; RETROSPEKTIVNE STUDIJE
Hrčak ID:
220208
URI
Datum izdavanja:
27.5.2019.
Posjeta: 5.393 *