Medicus, Vol. 12 No. 1_ Kardiologija, 2003.
Pregledni rad
Suvremena načela u dijagnostici i liječenju arterijske hipertenzije
Bojan Jelaković
Tajana Željković
Mario Laganović
Duško Kuzmanić
Sažetak
Arterijska hipertenzija (AH) i komplikacije do
kojih dovodi najčešći su razlozi posjeta liječnicima opće medicine.
Kardiovaskularno (KV) obolijevanje i prerana KV smrtnost
još su u porastu u Hrvatskoj, a jedan od primarnih razloga
je svakako loše reguliranje arterijskog tlaka (AT), glavnoga
nezavisnog čimbenika tih entiteta. Najnoviji epidemiološki
podaci pokazuju da je danas prevalencija AH u europskim
zemljama u porastu i prema tim rezultatima oko polovice
odraslog aktivnog stanovništva ima vrijednosti AT > 140/90
mmHg. VeÊ samo zbog toga znatan dio populacije izložen je
većem KV riziku, ali upravo zbog velikog broja takvih osoba
dijagnostički postupci moraju biti racionalni kako, s jedne
strane, ne bi nepotrebno opteretili proračun, a s druge strane,
kako ne bi u algoritmu promakli elementi bitni za dijagnozu
sekundarne AH ili već prisutna oštećenja ciljnih organa.
Uz to svim bolesnicima s AH, pa i onima s visoko normalnim
AT ili prehipertenzijom potrebno je odrediti ukupan KV rizik.
Nedavno objavljene američke i europske smjernice iznose u
ovom trenutku optimalan pristup koji se u nekim detaljima
razlikuje. No, uz poznavanje svih smjernica vrlo je važno individualno
pristupati svakom bolesniku. Liječenje hipertoničara
ne sastoji se samo u upozoravanju na važnost provođenja
promjena načina života i ustrajnom uzimanju lijekova u adekvatnoj
dozi i kombinaciji već i u trajnom educiranju bolesnika,
ali i liječnika. Uz takav pristup, a uz još aktivniji angažman i
potporu vladinih institucija može se očekivati da će AH biti
bolje regulirana čime će se znatno smanjiti KV obolijevanje i
prerana KV smrtnost.
Ključne riječi
arterijski tlak; arterijska hipertenzija; epidemiologija; dijagnoza; liječenje
Hrčak ID:
20509
URI
Datum izdavanja:
27.1.2003.
Posjeta: 3.110 *