Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.18047/poljo.25.1.13

UTJECAJ SELEKTIVNE APLIKACIJE S ULTRAZVUČNIM SENZORIMA NA ZANOŠENJE I DEPOZIT TEKUĆINE U NASADU VIŠNJE

Davor Petrović orcid id orcid.org/0000-0003-3791-8870 ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Mladen Jurišić orcid id orcid.org/0000-0002-8105-6983 ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Ivan Plašćak ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Vinko Duvnjak orcid id orcid.org/0000-0001-6033-2718 ; Poljoprivredni institut Osijek, Južno predgrađe 17, 31000 Osijek, Hrvatska
Monika Marković orcid id orcid.org/0000-0002-8742-6922 ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Anamarija Banaj orcid id orcid.org/0000-0002-5495-8260 ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Vjekoslav Tadić orcid id orcid.org/0000-0002-2307-9255 ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 988 Kb

str. 89-98

preuzimanja: 386

citiraj


Sažetak

U radu je prikazan utjecaj dvaju različitih sustava raspršivanja (klasičnoga i senzorskog) pomoću raspršivača Tifone Vento 1500, s različito podešenim tehničkim čimbenicima raspršivanja, na zemljišno i zračno zanošenje tekućine te depozit u krošnji. Istraživanje je obavljeno prema ISO normi 22866:2005 u nasadu višnje. Analizom varijance ispitan je utjecaj norme raspršivanja kao čimbenik A (A1 - 250 l ha-1; A2 - 200 l ha-1), tip mlaznica kao čimbenik B (B1 - Lechler TR 8002C; B2 - Lechler ITR 8002C) i brzina zračne struje ventilatora kao čimbenik C (C1 - 18 m s-1; C2 - 12 m s-1). Raspršivanje je obavljeno sa 4-postotnom otopinom organske boje Tartrazine, a filter-papirićima je prikupljena zanesena tekućina. Optimalizacijom tehničkih čimbenika raspršivanja ostvaruje se maksimalno smanjenje od 36,59% za zemljišno zanošenje te 75,05% za zračno zanošenje na 5 m udaljenosti od tretiranoga reda. Eksploatacijom ultrazvučnoga senzorskog sustava za selektivnu aplikaciju zemljišno zanošenje smanjuje se za 43,35%. U ovome slučaju zračno zanošenje na 5 m udaljenosti od tretiranoga reda smanjuje se za 66,57% te 79,61% na udaljenosti od 10 m. Maksimalno reduciranje zračnoga zanošenja na 10 m ostvareno je uporabom ITR mlaznica analizirajući oba sustava raspršivanja. Eksploatacija ultrazvučnoga senzorskog sustava nije negativno utjecala na depozit u krošnji jer iz dobivenih rezultata nije zabilježena značajna razlika između dvaju sustava raspršivanja (0,5%). Opremanje konvencionalnih raspršivača naprednim sustavima za selektivnu aplikaciju značajno doprinosi preciznosti nanošenja sredstva za zaštitu bilja, a time i smanjenju negativnoga utjecaja na okoliš.

Ključne riječi

senzori, selektivna aplikacija, zanošenje tekućine, norma raspršivanja, brzina zraka, raspršivač, mlaznice

Hrčak ID:

221103

URI

https://hrcak.srce.hr/221103

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 932 *