Socijalna psihijatrija, Vol. 47 No. 2, 2019.
Recenzija, Prikaz slučaja
https://doi.org/10.24869/spsih.2019.214
Školska fobija – kad strah drži djecu daleko od škole, uz prikaz slučaja i terapijskog tretmana
Ljubica Paradžik
; Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, Zagreb, Hrvatska
Iva Zečević
; Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, Zagreb, Hrvatska
Ana Kordić
; Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, Zagreb, Hrvatska
Vlatka Boričević Maršanić
; Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, Zagreb, Hrvatska, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet, Osijek, Hrvatska
Nela Ercegović
; Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, Zagreb, Hrvatska, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet, Osijek, Hrvatska
Ljiljana Karapetrić Bolfan
; Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, Zagreb, Hrvatska, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet, Osijek, Hrvatska
Davorka Šarić
; Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, Zagreb, Hrvatska, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet, Osijek, Hrvatska
Sažetak
Školska fobija nije posebna dijagnoza, već klinički entitet koji uključuje anksioznost i izbjegavajuće ponašanje povezano s odlaskom ili boravkom u školi, koje se može javiti bilo kada tijekom školovanja. Najčešće se radi o separacijskoj ili socijalnoj anksioznosti, mada odbijanje pohađanja škole može biti povezano i s drugim emocionalnim
poremećajima u djece i adolescenata kao što su generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj ili depresija. Osim što remeti funkcioniranje obitelji, školska fobija ima i ozbiljne posljedice na školski uspjeh i socijalne odnose školarca te može biti vrlo težak poremećaj u djetinjstvu. U diferencijalnoj dijagnostici važno je školsku fobiju razlikovati od poremećaja ponašanja s namjernim izostajanjem iz škole te antisocijalnim ponašanjima (krađa, laganje i dr.) i tendencijom zabavi. Važno je započeti tretman što ranije kako dijete ne bi zaostajalo sa školskim gradivom, gubilo vezu s vršnjacima, dobivalo pažnju roditelja ostajanjem kod kuće. U liječenju je potreban multidisciplinaran pristup koji uključuje suradnju psihijatra i/ili psihologa, roditelja, stručnih djelatnika škole, liječnika obiteljske ili školske medicine
i prema potrebi centra za socijalnu skrb ako se radi o dugotrajnom izostanku iz škole ili problemima u funkcioniranju obitelji. Liječenje školske fobije zahtijeva primjenu različitih terapijskih postupaka u okviru multimodalnog pristupa: psihoedukacijom roditelja, individualnu psihoterapiju (analitičku ili kognitivno-bihevioralnu), grupnu terapiju
i obiteljsku psihoterapiju ovisno o težini poremećaja i uzrocima njegovog nastanka. U težim slučajevima koji ne reagiraju na psihoterapijsko liječenje primjenjuju se i lijekovi iz skupine antidepresiva i anksiolitika.
U radu su prikazane suvremene spoznaje školske fobije te liječenje kognitivno bihevioralnim terapijom uz prikaz jednog kliničkog slučaja.
Ključne riječi
Školska fobija; Separacijska anksioznost, Socijalna anksioznost, Kognitivno bihevioralna terapija
Hrčak ID:
221997
URI
Datum izdavanja:
3.7.2019.
Posjeta: 7.246 *