Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

East- Med plinovod i izgradnja infrastrukturne mreže Levantske regije kao dijela nove europske plinske infrastrukture - geopolitički i geostrateški izazovi

Darko Pavlović orcid id orcid.org/0000-0002-0064-0900 ; Plinacro d.o.o.
Tomislav Kovačić ; Podzemno skladište plina d.o.o.
Antonijo Bolanča ; Hrvatski operator tržišta energije d.o.o.


Puni tekst: hrvatski pdf 5.893 Kb

str. 50-59

preuzimanja: 485

citiraj

Preuzmi JATS datoteku


Sažetak

Diversifikacija dobavnih pravaca kao i sigurnost opskrbe prirodnim plinom, središnje je pitanje buduće energetske politike EU. Daljnji napredak u integraciji plinskih tržišta i trgovini, uključujući i interkonekcijske plinovode između zemalja EU-a, potiče daljnji ekonomski razvoj, kako same EU-a, tako i cijelih gravitirajućih regija. U tom kontekstu, možemo govoriti i o istočnom Mediteranu – Levantskoj regiji kao jednoj od značajnih nalazišta prirodnog plina koja bi mogla pridonijeti energetskoj neovisnosti EU.
Autori u zemlje Levanata svrstavaju: Egipat, Izrael, Libanon, Cipar ali i Tursku. Pronalaskom i eksploatacijom znatnih ležišta prirodnog plina u navedenom području, nedvojbeno će dovesti do znatnog utjecaja na određivanje odnosno redefiniranje energetske strategije europskog plinskog sustava (ista će po mišljenju autora imati i vrlo važnu ulogu u redefiniranju odnosno promjenama u energetskoj geopolitičkoj ravnoteži). Vezano uz prethodno navedeno, autori svoje razmišljanje prvenstveno temelje uzimajući u obzir opću geopolitičku situaciju i sporove između navedenih država a koje će sigurno imati utjecaj i na eksploataciju i trgovinu prirodnim plinom između Levantskih država međusobno kao i s EU, te će i dalje predstavljati vrlo važan kako geopolitički tako i geostrateško-energetski rizik.
U ovom radu autori će osim ekonomske i geopolitičke situacije unutar samih Levantskih država dati i prikaz novog mogućeg dobavnog pravca za europsko plinsko tržište – plinovoda East-Med kao mogućeg faktora smanjenja ovisnosti o ruskom i američkom plinu. Naime, East-Med plinovod bi (prema mišljenju autora) mogao biti „potrebna geoenergetska alternativa“ koja bi ojačala geopolitičku stabilnost same EU u odnosu na već duže vrijeme prisutni ruski i američki utjecaj unutar politike samih članica EU. Naime, uz dobavne pravce Sjeverni tok 1 i 2, Turski tok , TANAP-TAP-IAP te uz nadolazeće političke implikacije odnosno politički utjecaj koje bi ti plinovodi imali na geostratešku politiku EU, East-Med plinovod iako kvantitativno znatno manjeg energetskog utjecaja imao bi kvalitativno puno veći politički utjecaj na energetsku neovisnost EU. Također, autori će u ovom radu pokazati pozitivne čimbenike East-Med plinovoda kao i negativne čimbenike (negativne političke i geostrateške izazove) koji bi se mogli pojaviti u već politički nesigurnoj regiji. Osim opisa osnovnih karakteristike pojedinih plinskih polja obzirom na njihov geografski položaj i određene neusklađenosti obzirom na moguće „preklapanje“ suvereniteta određenih država, autori će nastojati dati jasniju sliku energetskih strategija pojedinih država Levantske regije kao i političke i ekonomske utjecaje koje bi East-Med plinovod imao za države – buduće izvoznice plina u EU i svoje - gravitirajuće okruženje. I na kraju, kad govorimo o europskoj energetskoj strategiji, potrebito je spomenuti i izgradnju novih plinovoda iz Rusije i Kaspijske regije, američki LNG te utjecaj istih na same države članice EU te njihovu političko-energetsku orijentaciju u „post-ukrajinskom“ razdoblju uvoza ruskog plina u Europu.

Ključne riječi

East-Med plinovod, Levantska regija, energetska geopolitika, sigurnost opskrbe i energetska neovisnost, geopolitički i geostrateški izazovi, gravitirajuća regija

Hrčak ID:

222605

URI

https://hrcak.srce.hr/222605

Posjeta: 901 *




Uvod

Zbog svoje političke neovisnosti i neovisne energetske strategije, Europskoj uniji je potrebna što veća diversifikacija dobavnih pravaca opskrbe plinom što bi smanjilo ovisnost o uvozu ponajprije ruskog plina. Međutim, pokazalo se da ne postoji jasan konsenzus između država članica što se tiče energetske strategije Unije. Naime, dok se pojedine države, primjerice Njemačka oslanjaju na sigurnost opskrbe plinom iz Rusije (izgradnjom plinovoda: Sjeverni tok 1 i 2), druge poput Španjolske smatraju da Unija treba graditi svoju energetsku strategiju preko LNG terminala. Kada govorimo o energetskoj strategiji EU treba spomenuti obnovljive izvore energije te njihovu ulogu u budućoj energetskoj budućnosti. Naime, uz klimatske promjene, nedvojbeno je da budućnost EU treba graditi i na daljnjem razvoju tehnologija vezanih uz iskorištavanje obnovljivih izvora kao i potrebi da u budućnosti industrija postane važan izvor potražnje za plinom u kojoj će upravo proces dekarbonizacije plina utjecati na potražnju plina u energetskom sektoru kao važnom čimbeniku energetske neovisnosti Unije. Europska unija je od 1990. do 2017. smanjila neto emisije stakleničkih plinova za 21,7 % premašivši tako cilj smanjenja od 20%, a koji je postavljen za 2020. Najveća smanjenja emisija ostvarena su u energetskom sektoru, zbog poboljšanja učinkovitosti, povećane uporabe obnovljivih izvora te korištenja više plina, a manje ugljena i nafte. Pri tome autori skreću pozornost da i bez kvantitativne analize određenog doprinosa nuklearne energije (nuklearna energija je drugi po veličini izvor energije s niskom emisijom ugljika u svijetu - čini desetinu svjetske proizvodnje električne energije) globalna energetska tranzicija bit će mnogo teža. Danas možemo zaključiti da „plinska industrija“, gledajući zamišljenu vremensku skalu između pet i deset godina, ima prostora u kontekstu plinske dekarbonizacije čime bi plin postao temelj europskog energetskog sustava. Trenutačno se oko 70 milijuna europskih industrijskih i privatnih kupaca opskrbljuje plinskom mrežom duljine 2,2 milijuna kilometara pri čemu je interesantan podatak da 2018. obilježava drugu godinu snažnog rasta potražnje za prirodnim plinom (nakon porasta od 3,5 % u 2017.). Vanjska ovisnost EU nastavila se povećavati 2018. Pri čemu je pad vlastite proizvodnje uzrokovao povećanje neto uvoza za 3% na 379 milijardi kubičnih metara, što predstavlja 77% opskrbe plinom u EU. Rusija je povećala svoj tržišni udio na 35% ponude EU-a, ispred Norveške (23%) (slika 1.). Gazprom (ruska državna korporacija) nedavno je objavila da je u 2018. izvezla u Europu 200,8 milijardi kubičnih metara plina pri čemu su glavni uvoznici bili Njemačka (58,5 mlrd.m3), Turska (24 mlrd.m3), Italija (22,8 mlrd.m3), Velika Britanija (14,3 mlrd.m3) i Francuska ( gotovo 13 mlrd.m3). U kontekstu energetske geopolitike i ciljeva diversificirane opskrbe plinom EU potrebno je istaći da je, zbog sigurnosti opskrbe plinom, upitna i sama lojalnost pojedinih država članica EU. Nestajanjem dobavnog pravca opskrbe ruskim plinom preko Ukrajine primjerice, za Mađarsku znači prekid dosadašnjeg glavnog dobavnog pravca ( pitanje daljnje sigurnost opskrbe plinom), stoga se traži novi dobavni pravac plina – Turski tok, koji bi jamčio sigurnost opskrbe. Mađarska u Rusiji prepoznaje i dalje sigurnog opskrbljivača prirodnim plinom stoga je i potpora izgradnji novih dobavnih pravaca iz Rusije u Mađarskoj vrlo visoka. Mađarska nije jedini primjer obzirom da u jugoistočnoj Europi postoje i druge države – članice EU ili kandidati za članstvo (Srbija) koje su ovisile o opskrbi ruskim plinom preko Ukrajine te su sada u položaju da zbog sigurnosti opskrbe podupiru izgradnju novih ruskih dobavnih pravac - nova ruska energetska strategija. Kako izgradnja Turskog toka dobro napreduje (trebao bi biti operativan do kraja 2019.), Gazprom će uskoro moći u potpunosti zaobići Ukrajinu kako bi isporučio plin Turskoj. Iako bi izgradnjom dobavnog pravca iz Kaspijskog mora odnosno Azerbajdžana do EU – sustav plinovoda TANAP-TAP-IAP koji ima potporu EU pridonio energetskoj neovisnosti odnosno određeno smanjenje udjela ruskog plina na tržištima EU, isti nije dovoljan da bi preokrenuo omjer snaga što se tiče smanjenja udjela ruskog plina posebno u članicama Srednje i Jugoistočne Europe. S obzirom na sve energetske izazove koji su prethodno navedeni biti će potrebno od strane EU razmotriti i izgradnju novih dobavnih pravaca koji su u njenom susjedstvu - istočnom Mediteranu odnosno Levantske regije Bliskog Istoka. Iako bi dobavni pravac iz istočnog Mediterana pokrivao samo oko 5% europskih potreba za plinom isti bi imao značajniju geostratešku ulogu za Uniju obzirom na prethodno navedene izazove. Sami dobavni pravac iz istočnog Mediterana – East Med plinovod, značio bi i bolju povezanosti i veći utjecaj EU u samoj regiji koja je do sada bila manje više isključiva sfera utjecaja Rusije, Irana i SAD-a. Potrebno je naglasiti da bi novootkrivena plinska ležišta na istočnom Mediteranu te dobavni pravac iz njih značio stvaranje novih država – izvoznica plina prvenstveno Izrael, Libanon i Cipar a koje bi eksploatacijom svojim plinskih ležišta mogle stvoriti dugo potrebnu političku stabilnost u samoj regiji obzirom na mogućnost izvoza plina svojim susjednim državama. Spomenuti pozitivni pogled na eksploataciju plina u istočnom Mediteranu sa sobom povlači i značajan negativni aspekt kao što su sporovi oko morskih granica zona eksploatacije te u određenim slučajevima (prvenstveno misleći na Cipar i Tursku) otvaranje novih prijepora a koji se temelje na već dugotrajnim neriješenim političkim pitanjima.

naftaiplin-50-59-g1.png naftaiplin-50-59-g2.png naftaiplin-50-59-g3.png naftaiplin-50-59-g4.png naftaiplin-50-59-g5.png naftaiplin-50-59-g6.png naftaiplin-50-59-g7.png naftaiplin-50-59-g8.png

References

1 

George N. Tzogopulos. A New East Med Frendship, with US Support. (2019) BESA Center Perspectives Paper. 1. 2019..

2 

Charles Ellians. A regional perspective. (2019) East Med Gas. . 2019..

3 

Pavlović, D., Kovačić, T., Bolanča, A., Golub, M. Gas Deposits of Eastern Mediterranean – Importance and Significance in the EU Energy Strategy. (2018) 1. 33rd International Scientific and Expert Meeting of Gas Experts, 9 to 11 May 2018 Opatija, Republic of Croatia. . .

4 

ISRAEL NATURAL GAS LINES. () International Public Tender for the Manufactore and Supply of Ball Valves. . .

5 

Dimitry Shlapenkoth. () Hungary s Gas Filtration (Part 1), EU, US AND THE Caspian. . .


This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.