Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.32984/gapzh.10.1.1

Izazovi liberalizacije tržišta usluga - pet godina članstva u Europskoj uniji

Nada Bodiroga-Vukobrat ; Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
Ana Pošćić ; Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci
Adrijana Martinović ; Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci


Puni tekst: hrvatski pdf 302 Kb

str. 1-24

preuzimanja: 862

citiraj


Sažetak

Sloboda pružanja usluga kao jedna od temeljnih gospodarskih sloboda omogućava svakom državljaninu države članice s poslovnim nastanom u državi članici EU-a da može pružati usluge u drugoj državi članici bez ograničenja i pod istim uvjetima kao i državljani te države članice. Sve veća specijalizacija u pojedinim profesijama i razvoj novih tehnologija i modela pružanja usluga donose nove izazove i kontinuirano nameću potrebu preispitivanja usklađenosti nacionalnih zakonodavstava s propisima koji reguliraju unutarnje tržište. Posebno je teško pomiriti različite pravne kulture država članica, koje polaze od vlastitih vrijednosti i pretpostavaka kako regulirati pojedine djelatnosti i pružanje usluga. Neki sektori otporniji su na liberalizaciju i oslanjaju se na tradicionalno protekcionističke propise država članica. Sve veći obujam usluga i sve veća specijalizacija povećavaju broj i razinu profesionalnih aktivnosti koje reguliraju države, regulatorna tijela ili se pak primjenjuje kombinacija tih dvaju načina reguliranja. Osim odredaba Ugovora o funkcioniranju Europske unije jedinstveni europski okvir za pružanje usluga čine brojni sekundarni pravni izvori koji imaju cilj olakšati djelovanje slobode pružanja usluga, uspostaviti zajednička pravila i olakšati administrativnu suradnju. U tom je smislu najvažnija Direktiva 2006/123/EZ o uslugama o unutarnjem tržištu koja je Zakonom o uslugama iz 2011. godine implementirana u hrvatsko zakonodavstvo. Zakonom se nastoji pružateljima usluga olakšati ostvarivanje slobode poslovnog nastana te slobodno kretanje usluga uz istodobno održavanje visoka stupnja kvalitete tih usluga. Od država članica zahtijeva se stalno uklanjanje prepreka slobodi pružanja usluga u nizu djelatnosti te se tako u Republici Hrvatskoj kontinuirano provodi liberalizacija tržišta usluga raznim administrativnim i poreznim rasterećenjima, ali i promjenom raznih sektorskih propisa koji imaju utjecaj na funkcioniranje slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga. Temeljna načela liberalizacije tržišta usluga propisana su u Zakonu o uslugama, pri čemu se u radu analiziraju samo neke od mnogobrojnih izmjena u odabranim područjima u posljednjih pet godina.

Ključne riječi

sloboda pružanja usluga; liberalizacija tržišta usluga; Europska unija; Republika Hrvatska.

Hrčak ID:

222940

URI

https://hrcak.srce.hr/222940

Datum izdavanja:

18.7.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.016 *