Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.32984/gapzh.10.1.20

50 godina europske pravosudne suradnje u građanskim stvarima – 5 godina hrvatske primjene

Mirela Župan ; Pravni fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku


Puni tekst: hrvatski pdf 333 Kb

str. 469-494

preuzimanja: 1.275

citiraj


Sažetak

Načelo uzajamnog povjerenja te njegove sveobuhvatne implikacije na sustav slobodnog kretanja odluka izazov su i starim i novim članicama Europske unije. Cilj je ovoga rada postaviti okvire europske pravosudne suradnje u građanskim stvarima te ih staviti u kontekst hrvatskih okolnosti i prakse. Rad se sastoji od triju većih cjelina s pripadajućim potpoglavljima. Prvi dio rada uvodi čitatelja u sustav koji datira od 1968., kada je prihvaćena Briselska konvencija o nadležnosti, priznanju i ovrsi odluka u građanskim i trgovačkim stvarima. Nakon tri su desetljeća Amsterdamskim ugovorom države članice povjerile nadležnost EU-u za donošenje sekundarnog zakonodavstva u prekograničnim građanskim stvarima. To je otvorilo prostor sveobuhvatnu razvoju međunarodnoga privatnog prava EU-a. Bogat korpus uredaba obuhvaća područja međunarodno obilježenih građanskih i trgovačkih stvari, razvoda braka, roditeljske odgovornosti, uzdržavanja, nasljeđivanja, bračne stečevine i imovine registriranih partnera. Preuzimanjem vanjskih ovlasti u tim pravnim stvarima EU nadopunjuje sustav međunarodnim sporazumima s trećim državama. Tumačeći uredbe i sporazume, Sud EU-a u pet je desetljeća razvio bogatu praksu. Svi ti izvori prava i praksa čine pravnu stečevinu koju se Hrvatska obvezala primjenjivati. Drugi dio rada progovara o hrvatskome pravnom poretku i pravilima koja su do ulaska u EU regulirala to područje, kao i o načinu na koji su derogirana preuzimanjem pravne stečevine. Namjera je navesti i postojeće implementacijske propise na pravnu stečevinu. Treći dio rada analizira stanje hrvatske pravne prakse u primjeni pravne stečevine iz međunarodnoga privatnog prava u proteklome petogodišnjem razdoblju. Analizom dostupne prakse hrvatskih sudova i javnih bilježnika, kao i spoznajama proizišlima iz već provedenih istraživanja želi se izdvojiti temeljne probleme u pravilnoj recepciji pravne stečevine. Budući da je u ovom trenutku hrvatska znanstvena produkcija novijega datuma vrlo skromna, ovaj rad osigurat će recentnu i aktualnu sliku europskih standarda i hrvatske prakse, što može biti izvor inspiracije za nova ciljana znanstvena istraživanja te edukacije u pravosuđu.

Ključne riječi

međunarodno privatno pravo; pravosudna suradnja; uzajamno priznanje; prekogranično obiteljsko pravo; prekogranično nasljeđivanje; Sud EU-a

Hrčak ID:

223038

URI

https://hrcak.srce.hr/223038

Datum izdavanja:

18.7.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.700 *