Pregledni rad
Promjene u strukturi zanimanja u Hrvatskoj od 1971. do 2001. – Od ratara do konobara
Peračković Krešimir
; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Sažetak
U članku je najprije prikazana sociološka konceptualizacija pojma zanimanje i struktura zanimanja. Polazi se od klasičnih socioloških teoretičara podjele rada (Smith, Marx, Spencer, Durkheim i Weber) koji svaki iz svoje perspektive pridonose izgradnji teorije o podjeli rada kroz temeljne pojmove primjenjive i danas. U toj perspektivi struktura zanimanja indikator je horizontalne podjele rada, a zanimanje je pojam koji integrira društvenu, ekonomsku i tehničku podjelu rada, prema definiciji Maxa Webera. Prikazana je također sociološka definicija strukture zanimanja koja vodi k operacionaliziranoj klasifikaciji zanimanja prema skupinama, što čini temeljni analitički okvir. Osnovna hipoteza u empirijskom dijelu jest da je struktura zanimanja u Hrvatskoj poprimila obilježje postindustrijske podjele rada zbog prevladavanja uslužnih zanimanja. Analiza promjena u strukturi zanimanja u ovom se radu temelji na usporedbi udjela skupina zanimanja prema popisima stanovništva 1971., 1981., 1991. i 2001. Glavni rezultati potvrđuju hipotezu o postindustrijskoj podjeli rada u hrvatskom društvu jer pokazuju rast udjela uslužnih zanimanja i njihovom prevladavanju u strukturi zanimanja. Navedeni rezultati ukazuju na postojanje procesa deindustrijalizacije i tercijarizacije, odnosno činjenicu da je i hrvatsko društvo ušlo u postindustrijsko doba. Najvažniji čimbenici koji do toga dovode jesu procesi tehničke modernizacije, marketizacije društva i demografske tranzicije.
Ključne riječi
zanimanje; struktura zanimanja; podjela rada; deindustrijalizacija; tercijarizacija; usluge; postindustrijsko društvo
Hrčak ID:
20664
URI
Datum izdavanja:
20.2.2008.
Posjeta: 4.555 *