Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.20471/acc.2019.58.02.11

Povezanost stresa na radnom mjestu s aktivacijom sustava hemostaze i upale

Hana Matijaca ; Division of Hematology, Department of Internal Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia
Petar Gaćina ; Division of Hematology, Department of Internal Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia
Goran Rinčić ; Division of Hematology, Department of Internal Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia
Ana Matijaca ; Division of Endocrinology, Department of Internal Medicine, Dubrava University Hospital, Zagreb, Croatia
Josipa Josipović ; Division of Nephrology, Department of Internal Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia
Sanja Stojsavljević ; Division of Gastroenterology, Department of Internal Medicine, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia

Sažetak

U ovom istraživanju ispitivan je učinak stresa tijekom produljenog radnog vremena (24-satno dežurstvo) kod mladih liječnika na specijalističkom usavršavanju na aktivaciju sustava hemostaze i upale te mogu li se promjene otkriti osnovnim koagulacijskim testovima mjereći vrijednosti D-dimera i vrijeme fibrinolize te određivanjem razine C-reaktivnog proteina (CRP) kao akutnog reaktanta upale i proaterosklerotskog čimbenika. Dežurstvo kroz 24 sata jedan je od većih stresora za liječnike, jer uz umor i poremećaj cirkadijalnog ritma uključuje odgovornost u donošenju često vitalnih odluka za bolesnike
u kratkom roku. Poznato je da stres na radnom mjestu dovodi do aktivacije koagulacijskog sustava, što može rezultirati neravnotežom
sustava koagulacije i fibrinolize. Također u stanju stresa dolazi do stvaranja proupalnih medijatora. Cilj ovoga rada bio je ispitati utjecaj 24-satnog dežurstva na globalne koagulacijske parametre D-dimere i vrijeme fibrinolize te na CRP kao akutni reaktant upale i proaterosklerotski čimbenik. Istraživanje je provedeno u 60 liječnika na specijalističkom usavršavanju u dobi od 25 do 35 godina (30 liječnika kojima je rad povremeno organiziran u obliku 24-satnog dežurstva i 30 liječnika u kontrolnoj skupini). Liječnicima je krv uzeta tri puta: neposredno prije dežurstva, nakon 12 sati te na kraju 24-satnog
dežurstva. Liječnicima u kontrolnoj skupini su uzeti uzorci krvi u istim vremenskim točkama. Rezultati su pokazali da nije bilo statistički značajne razlike u vrijednostima D-dimera i trajanju fibrinolize između ispitivane i kontrolne skupine. Međutim, pokazalo se da je vrijednost CRP-a statistički značajno viša u ispitivanoj (1,57; 1,49; 1,50) nego u kontrolnoj skupini (0,79; 0,75; 0,84) u sva tri mjerenja (p=0,024; p=0,020; p=0,030). Navedeno potvrđuje postojanje proupalnih promjena na endotelu krvnih žila, što je čimbenik razvoja ubrzane ateroskleroze.

Ključne riječi

Stres na radnom mjestu; Rad u smjenama; Medicinsko osoblje, bolničko; Fibrinoliza; C-reaktivni protein; Ateroskleroza

Hrčak ID:

224448

URI

https://hrcak.srce.hr/224448

Datum izdavanja:

1.6.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.432 *