Pregledni rad
https://doi.org/10.32728/h2018.01
Istra u kontekstu političko-vjerskih zbivanja na sjevernom Jadranu od kraja 4. do kraja 6. stoljeća
Marina Zgrablić
; Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Pula, Hrvatska
Sažetak
Istra zbog svojega zemljopisnog smještaja nije bila izravno izložena pustošenjima u 4. i 5. stoljeću, kada je izbjegla građanske ratove i migracijska gibanja te inva- zije barbarskih skupina. Nakon pobjede kršćanstva novoformirana je gradska elita s biskupom na čelu od početka 5. stoljeća vodila računa o graditeljskoj djelatnosti u gradovima, u prvom redu onoj monumentalnoga karaktera, koja je pridonosila promjeni fizičkoga izgleda grada. Pritom se lokalne specifičnosti ističu kao jedan od važnijih čimbenika u procesu promjena, kao i trajanja već postojećih antičkih vrijed- nosti u političkom i vjerskom životu. Međutim, novije studije naglašavaju kako pre- obrazbe postrimskih gradova nisu posljedica isključivo intenzivne kristijanizacije. Upravo je pojava novih pripadnika gradske elite bila povezana s predstavnicima državnih vlasti. Ovu pojavu možemo uočiti već u kasnom Rimskom Carstvu te u vri- jeme barbarskih država Odoakra i Teodorika. Međutim, ona se na području Istre ipak najjače očituje za vrijeme Bizanta, kada je intenzitet odnosa političkoga i vjerskoga u postrimskim kasnoantičkim gradovima najprisutniji, a prepoznati ga možemo zahvaljujući većem broju povijesnih izvora materijalnoga i pisanoga karaktera. Događaji koji su uslijedili nakon bizantsko-gotskoga rata i Justinijanove rekonkvi- ste bivših arijanskih područja između 535. i 555. predstavljali su ujedno i reakciju bizantskoga političkog vrha i Crkve. Ona je ponajprije bila usmjerena na uklanjanje ostataka arijanskoga krivovjerja te podizanje novih kršćanskih objekata čiji su inicijatori bili sam car Justinijan, a zatim biskupi, državni dužnosnici i pripadnici aristokracije. Justinijanovo osvajanje područja Ostrogotskoga Kraljevstva između Alpa i Jadranskoga mora, uključujući i Istru, uzrokovalo je ne samo socijalno-političku nego i vjersko-političku promjenu. Prerastanje Ravene u političku prijestolnicu za vrijeme Teodorikova vladanja predstavlja i za Istru stanovitu prekretnicu u njezinu povijesnom razvoju, iako treba uzimati u obzir i prilike koje zatječemo u Istri i prije nastupa bizantske vlasti.
Ključne riječi
Istra; Ostrogotsko Kraljevstvo; kontinuitet; kršćanstvo; sjeverni Jadran
Hrčak ID:
224666
URI
Datum izdavanja:
27.12.2018.
Posjeta: 2.327 *