Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.32728/h2018.02

Znanost i novo doba ili pseudopuljski alkemičari u novodobnom hrvatskom zlatotvorstvu: o knjizi Hrvatski alkemičari tijekom stoljeća Snježane Paušek-Baždar

Miodrag Kalčić orcid id orcid.org/0000-0002-7393-6446 ; Pula


Puni tekst: hrvatski pdf 837 Kb

str. 61-171

preuzimanja: 2.442

citiraj


Sažetak

Alkemija (zlatotvorstvo) je bila vrlo rasprostranjen nauk i popularan obrt dobivanja umjetnoga zlata u srednjem i novom vijeku, koja je zbog permanentnoga neuspjeha iz eksperimentalne početne prakse (protokemija) sve više prelazila u mističnost i duhovnost. U knjizi Hrvatski alkemičari tijekom stoljeća Snježane Paušek-Baždar alkemija se interpretira gotovo isključivo s toga nadnaravnoga i nadosjetilnoga gledišta zanemarujući povijest prirodnih znanosti, napose kemiju. Iz korištenih citiranih izvora te sklonosti kršćanskom misticizmu i ezoteriji razvidan je autoričin neznanstveni pristup alkemiji, pristup koji je najprimjereniji prozapadnjačkom sinkretičkom i eklektičkom društvenom pokretu (i ideologiji) improviziranih spajanja najraznovrsnijih nespojivih vjerovanja, orijentacija, kozmičkih učenja i suvremenih znanosti, New Agea (novoga doba) i iz njega nastalih novodobnih pseudoznanosti, u kojima svoj zapaženi prostor ima i novodobna alkemija.
U vrlo pohvalno ocijenjenoj (i od javnosti i od hrvatske znanstvene zajednice) i odlično prihvaćenoj knjizi Hrvatski alkemičari tijekom stoljeća prikazano je devet alkemičara: Barbara Celjska, Daniel Kopranin, Pietro Buono, kanonik Ivan, Frederik Grisogono, Giulio Camillo Delminio (Duvnjak), Giovanni Bratti, Ivan Leopold Payer i Ignjat Martinović. Kritičkom, znanstvenom i povijesnom analizom navedenih navodnih hrvatskih alkemičara ustanovljeno je da se ni jednom od njih ne može pripisati epitet „hrvatski alkemičar“: oni ili nisu alkemičari u pravom smislu riječi, ili ne pripadaju hrvatskom etničkom korpusu. Od njih devetero, trojica alkemičara su, prema knjizi, Puljani (Daniel Kopranin, Pietro Buono i Giovanni Bratti), što je povijesna fikcija (samo je Pietro Buono kratko vrijeme boravio u Puli), a po etničkoj pripadnosti zasigurno ne pripadaju hrvatskom korpusu. Ostala petorica i jedna alkemičarka sporadično su se, posve marginalno ili se uopće nisu bavili alkemijom, stoga su nealkemičari, kvazialkemičari ili polualkemičari, a nekima od njih je, pored toga, i hrvatska nacionalnost upitna.
Novodobni pristup u djelu Hrvatski alkemičari alkemijski je neuvjerljiv i etnički (hrvatski) izmanipuliran, vrvi ezoterijskim maglama, astrološkim sjenama, kršćanskim misterijima, gnostičkim utvarama, hermetičnim tminama, povijesnim fikcijama, površnim interpretacijama i tendencioznim objašnjenjima. Sveukupno, knjiga je pseudoznanstveni rezultat New Agea, povijesno proizvoljan i znanstveno neutemeljen.

Ključne riječi

zlatotvorstvo; prirodne znanosti; hrvatski alkemičari; Pula; povijest znanosti; pseudoznanost; New Age; postmodernizam; metodologija znanosti; znanstveni moral

Hrčak ID:

224670

URI

https://hrcak.srce.hr/224670

Datum izdavanja:

27.12.2018.

Podaci na drugim jezicima: talijanski engleski

Posjeta: 3.838 *