Izvorni znanstveni članak

Mogućnost predviđanja uspješnosti u judu na temelju procjena nekih motoričkih sposobnosti i tehničkog znanja

Ivo Banović ; Faculty of Natural Sciences, Mathematics and Education, University of Split, Croatia

Sažetak

UVOD
Uspješnost u judu, sportu vještine i snage, mjeri se ucinkovitošću u borbi koja je nadmudrivanje dva borca. Judaška borba vrlo je zahtjevna i od natjecatelja traži visok stupanj koncentracije Za uspjeh u judu odlučujuća je kvaliteta izvedbe i primjene tehnike, no ona se ne može postići niti doći do izražaja ako potrebne osobine, morfološke i konativne, kao i sposobnosti (kognitivne i motoričke) nisu optimalno razvijene. Među posljednjima se za judo najvažnijima smatraju koordinacija i snaga. Koordinacija je bitan čimbenik uspjeha u judu kojega je struktura specifična, drugačija od elementarnih mjera koordinacije. Radi se o nizu povezanih pokreta koji tvore jednu motorički osmišljenu cjelinu udruženu sa sposobnošsu anticipacije u motoričkom procesiranju. Za praćenje i procjenu spremnosti judaša u uporabi su mnogi testovi kojima se procjenjuje moguća uspješnost u borbi. Stjecanje uvida u nečije mogućnosti i spoznaja koji je način poučavanja i učenja najbrži i najbolji za pojedinog sportaša vrlo su važne pretpostavke za uspješno motoričko učenje, kao i za proces selekcije, načina pripremanja te programiranja i kontrole trenažnog procesa, a u konačnici i za sportski uspjeh.

ISPITANICI I METODE
UZORAK ISPITANIKA
Ispitanici su bili studenti (n = 131) Zavoda za fizičku kulturu Fakulteta prirodoslovno- matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu. Redovito su pohađali nastavu kolegija Judo u prvom semestru svoga studija. Uzorak je izabran iz opće populacije mladića u dobi od 18. do 21. godine na temelju razredbenog postupka za upis na studij (uredan zdravstveni status, normalne konativne osobine, zadovoljeni zahtjevi na provjeri motoričkih sposobnosti i motoričkih znanja). Ispitanici su odrasli početnici u judu.

UZORAK VARIJABLI
Izabrane varijable dostupne su svakom treneru u klubu, a ne iziskuju nikakve posebne materijalne troškove ni posebno osposobljavanje.
Kriterijska varijabla - je uspjeh u borbi (SHIAI). Iz ukupno 524 sportske borbe (prema pravilima IFJ) unutar četiri službene težinske kategorije izračunati su osvojeni bodovi. Svaku borbu sudila su tri suca. Svaki ispitanik borio se u 4 borbe i mogao je osvojiti od 0 do 8 bodova – za pobjedu 2 boda, za neriješen ishod 1 bod, za poraz 0 bodova.
Prediktorski skup varijabli - sastojao se od ukupno 13 varijabli: dvije ocjene kvalitete znanja tehnike (opća ocjena za izvedbu svih tehnika – TEHNH, i ocjena samo zempo kaiten pada – TMPAD, u tori-uke demonstraciji; tehnike su propisane nastavnim planom i programom kolegija Judo), 9 testova motoričkih sposobnosti (koraci u stranu - MOHUS, puzanje na ledima - MOPUZ, kretanje naprijed natrag u uporu pred šakama – MOHNR, kimono-test - MOHIM, pretkloni iz ležanja s opterećenjem na prsima - MRPRG, sklekovi na tlu - MRSHL, izdržaj u visu u zgibu pothvatom - MIVIS, potisak utega s klupe - MBENC, 1 maksimalni potisak s klupe kroz tjelesna težina – MBENT; neke su varijable detaljno opisane u Metikoš, D., Hofman, E., Pintar, Ž. i G. Oreb (1989). Mjerenje bazičnih motoričkih dimenzija sportaša. Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb) i dvije mjere za procjenu antropometrijskog statusa ispitanika (tjelesna visina – ATVIS, i tjelesna težina - ATTEZ).

METODE OBRADE REZULTATA
Prvo su sve varijable obrađene standardnim deskriptivnim postupcima za izračunavanje osnovnih statističkih parametara. U regresijsku analizu (Multiple Regression modul backward, a za obradu rezultata uzorka po težinskim kategorijama modul Ridge Regression iz programa Statistica 5.0 na osobnom računalu tip PSI 586 pod OS Windows 98) skup varijabli prediktora uključivao se na šest nacina: 1) samo ocjena kvalitete tehnike, 2) samo ocjena tehnike pada,
3) samo 9 motoričkih varijabli, 4) sve varijable osim varijable pad, 5) 9 motoričkih varijabli i ocjena pada te 6) sve motoričke varijable i dvije varijable antropometrijskog statusa za manifestni motorički prostor po težinskim kategorijama. Radi provjere pouzdanosti prediktorskih varijabli ocjene tehničkog znanja (TEHNH i TMPAD) korišten je i modul Reliability/Item Analysis iz programa statistica 5.0.

REZULTATI I RASPRAVA
Analiza osnovnih deskriptivnih parametara rezultata svih izabranih varijabli pokazuju da je distribucija normalna (tablica 1). Metrijske karakteristike varijabli ocjena tehnika (TEHNK i TMPAD) su zadovoljavajuće (tablice 2 a-c) Može se zaključiti po vrijednostima da se koeficijenti pouzdanosti i objektivnosti nalaze u granicama koje zadovoljavaju (.90 i više). Korelacije između ispitivača su nešto veće u varijabli ocjena tehnike (kompozitna ocjena) nego u ocjeni zempo kaiten pada. U obradi rezultata u regresijskoj analizi ocjene za kvalitetu tehnika (TEHNH i TMPAD) izvedene su kao vrijednosti ispitanika su na prvoj glavnoj komponenti i tako korištene u statističkoj obradi (tablica 2). Iz tablica korelacija (tablica 3) uocava se da su između nekih varijabli korelacije značajne, a nekih neznačajne ili značajne, a negativnog smjera. Najveću korelaciju sa kriterijskom varijablom (SHIAI) od svih prediktorskih varijabli ima ocjena kvalitete ukupne tehnike (TEHNK .79), zatim varijable koje su mjere snage (MBENT, MBENC i MIVIS) i dvije varijable koje su mjere koordinacije (MOKIM i MOKUS). Dalje se opaža da je varijabla tjelesna visina (ATVIS) u negativnoj korelaciji s kriterijem (-.19) i s većim brojem mjera snage (MRSKL; MIVIS i MBENT), dok sa mjerama koordinacije nema značajnu povezanost. Tjelesna težina ponaša se neutralno. Sve su motoričke mjere u značajnoj i pozitivnoj korelaciji s varijablom ocjena ukupne tehnike, a najvese korelacije ostvaruju jedna mjera snage (MBENT .49) i jedna mjera koordinacije (MOKIM -.35). Samo na temelju ocjene tehničkog znanja (TEHNH) moguće je objasniti oko 54% varijabiliteta kriterijske varijable, dok se približno 24% kriterija može objasniti samo ocjenom zempo kaiten pada (tablica 4). Podaci o kvaliteti znanja tehnike daju visoku mogućnost predviđanja nečijeg uspjeha (tablica 5), dok se samo 30% kriterijskog varijabiliteta može predvidjeti na temelju informacija koje nosi skup 9 motorickih varijabli (tablica 6). Pojedinačno najveće i značajne regresijske koeficijente imaju varijable repetitivna snaga ruku i ramenog pojasa (MBENC β=.42) i koordinacije na tlu (MOHIM β = -.28). Hada se u regresijsku jednadžbu uključilo 12 varijabli (bez TMPAD), koeficijent determinacije se značajno povećao - .63 (tablica 7). Najveći pojedinačni i značajan doprinos u objašnjenju ukupnog varijabiliteta kriterija ima ukupna ocjena tehnike (TEHNH β = .79). Detaljnijom analizom po modulu Stepwise registriran je značajan utjecaj još dvije varijable; a to su apsolutna snaga ruku relativnog tipa (MBENT β =.12) i negativan utjecaj tjelesne visine (ATVIS β= -.11). Prediktorska varijabla ukupna ocjena tehničkog znanja je informacijama bogata složena varijabla, ali je mjerenje dugotrajno i komplicirano. Zato je za procjenu uspjeha u borbi u slijedesem postupku (tablica 8) uzeta varijabla TMPAD i 9 motoričkih testova. Na taj način uređeni prediktorskih skup od 10 varijabli dao je znacajnu informaciju kojom se objašnjava 57% varijabiliteta kriterija (SHIAI). Dvije varijable imaju najveći pojedinačni doprinos objašnjenu ukupnog varijabiliteta: ocjena zempo kaiten pada (TMPAD) i apsolutna snaga ruku relativnog tipa (MBENT). Parcijalne korelacije s kriterijskom varijablom su vrlo visoke i znacajne (tablica br. 8). Potonji način prikupljanja informacija je brži, jednostavniji i ekonomičniji, pa se predloženi skup od 10 varijabli može preporučiti kao podesniji za praksu. Utjecaj tjelesne visine na uspjeh u borbi (SHIAI) je značajan i negativan u lakšim težinskim kategorijama (tablica 9, ATVIS  =- 48), dok je u većim težinskim kategorijama taj utjecaj sve manji i kako se ide prema težoj kategoriji raste u pozitivnom smjeru. Kako su tjelesna masa i tjelesna visina u značajnoj korelaciji, a utjecaj maksimalne snage ruku relativnog tipa (iskazivanje te snage je veće za manju tjelesnu masu) u negativnoj je vezi s tjelesnom visinom, to su ispitanici višeg rasta, a manje tjelesne mase u nepovoljnijem položaju u judo borbi, jer im skeletni sustav najviše pridonosi tjelesnoj masi, dok je u ispitanika nižih rastom, a iste tjelesne mase, veći udio korisne mišićne mase To je na sličnom uzorku utvrdio i Drviš (1996). Najveći pojedinačni doprinos prognoziranju nečijeg rezultata imaju četiri varijable: ocjena (kvaliteta) tehničkog znanja juda, ocjena padova i maksimalna snaga ruku i ramenog pojasa te koordinacija na tlu. Te varijable se pouzdano mogu smatrati relevantnima za judo sport. Razmatrajući odnose kroz težinske kategorije u tablici 9 uviđa se da su snaga ruku i ramenog pojasa dominantne sposobnosti za uspjeh u judo borbi. Moguće objašnjenje varijabiliteta za ovaj slučaj na temelju prediktorskog skupa ukupno 11 varijabli, dvije mjere antropometrijskog statusa i 9 motoričkih mjera se kreće od 51-57 %.

ZAKLJUČAK
Regresijskom analizom utvrđena je velika povezanost kriterijske varijable uspjeha u borbi (SHIAI) s izabranim skupom prediktorskih varijabli Na temelju svih prediktorskih varijabli, a one se sastoje od 9 motoričkih testova, 2 morfološka obilježja i ocjene ukupnog tehničkog
znanja moguće je u visokom postotkum predvidjeti nečji uspjeh u judo borbi. Najveći pojedinačni doprinos prognoziranju nečijeg rezultata ima ocjena kvalitete tehničkog znanja juda. Značajan utjecaj imaju i varijable koje procjenjuju snagu ruku i ramenog pojasa i varijabla procjene koordinacije. U kombinaciji s motoričkim mjerama, ocjena kvalitete samo zempo kaiten pada znacajno pridonosi mogućoj predikciji uspjeha (vrijednost se približava onoj koja je postignuta na temelju svih 12 prediktorskih varijabli). Predikciji uspjeha u borbi s aspekta težinskih kategorija najviše doprinose testovi mjere snage te koordinacija iskazana kimono testom.. U borbi su bili uspješniji ispitanici jačega hvata, čvršćih ruku, jer su mogli blokirati protivničke akcije, a vlastitom snagom nametnuti svoj gard i izvesti tehniku. Unutar kategorija uspješniji su bili niži, a teži ispitanici snažnijih ruku, u apsolutnom i relativnom smislu, i oni okretniji. Rad potvrđuje da je judo sport vještine i snage, znanja i umješnosti primjene tog znanja, a da su za to odgovorne sposobnosti koje čovjek posjeduje i vježbanjem razvija. Valjalo bi rezultate rada i odnose prognostičkih testova s kriterijem uspjeha provjeriti u novom istraživanju na vesem uzorku judaša- natjecatelja.

Ključne riječi

judo; uspješnost; tehnika; snaga; predviđanje; testiranje; primjena

Hrčak ID:

225165

URI

https://hrcak.srce.hr/225165

Datum izdavanja:

1.12.2001.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.111 *