Kineziologija, Vol. 34. No. 2., 2002.
Izlaganje sa skupa
Razvoj znanosti o ljudskom kretanju – značenje, povijest, ime, povezanost s drugim znanostima, organizacije, perspektive
Włodzimierz Starosta
; Institute of Sport in Warsaw, Department of Kinesiology, Poland
Sažetak
Uvod
Gotovo paradoksalna je činjenica našega doba da sve više profesija zahtijeva sve veću motoričku kompetenciju, dok se istodobno, u svim društvima ovoga svijeta, može uočiti njeno drastično sniženje. Upravljanje modernim strojevima, koji su čovjeka oslobodili mukotrpnog fizičkog rada obavljajući ga umjesto njega, zahtijeva visoku razinu motoričkih sposobnosti, osobito koordinacije. A ova potonja naročito ovisi o funkcioniranju središnjeg živcanog sustava koji se razvio zahvaljujući kretanju i izvedbi pokreta, od kojih mnogi stanovnici našeg planeta pokušavaju apstinirati. Teorija i praksa znanosti o kretanju jest i bit će jednako važna bez obzira na to hoće li se čovjek potruditi da se razvije i održava svoje tjelsne sposobnosti ili će se prepustiti nekretanju, pa će mu za opstanak biti potrebni razni rehabilitacijski programi.
Značenje kretanja u ljudskom životu
Mnogi veliki filozofi, znanstvenici i lijecnici odvajkada su se slagali u jednome – život je kretanje i kretanje je život. Ukupna kreativna i reproduktivna čovjekova aktivnost – bez obzira radi li se o proizvodnji, profesiji, umjetnosti, svakodnevici ili sportu – manifestira se pokretom. Kretanje se u čovjeku odvija i onda kada se na površini ništa ne vidi (cirkulacija, rad srčanog mišića, disanje…). Kretanje je neizbježno za premještanje u prostoru, za izražavanje emocija, za stvaralaštvo svake vrsti i za mnoge druge aktivnosti.
Kratka povijest znanosti o kretanju
Autor raspravlja o prvim spoznajama o kretanju od Galena, Leonarda da Vincija, Borellija, Thorndike, preko Dallyja do znanstvenog pristupa u 20. stoljeću (primjerice Bernsteina i Meinela). Autor je predstavio izabrane najvažnije činjenice o razvoju znanosti o kretanju.
U potrazi za imenom znanosti o kretanju
Danas se za znanost koja proucava kretanje i vježbanje rabi puno imena koja su stvorena u drugoj polovini 20. st. – od kineziologije, preko antropomotorike, kinantropologije do motorike i psihomotorike. Tu valja još dodati neke nazive: znanost o ljudskom kretanju, znanost o fizičkoj aktivnosti, antropokinetika, refleksomotorika, somatomotorika, senzomotorika, psihomotorika, kinezija, tehnomotorika, motologija, sportmotorika, znanost o sportu i vježbanju … Brojnost i raznolikost naziva svjedoci o velikom zanimanju znanstvenika i stručnjaka iz raznih područja za tu znanost u razvoju. A zanimanje je više nego opravdano budući da su spoznaje o kretanju univerzalno važne i važeće za svako ljudsko biće bez obzira na spol, dob, rasu, zanimanje ili bilo koju drugu podjelu. Razvijanje nove znanstvene discipline uvijek otvara širok, a slabo istražen prostor koji nudi perspektivu za dugoročne interdisciplinarne studije i za sudjelovanje specijalista iz svih drugih znanstvenih polja. Brojnost imena svjedoci i o ekstenzivnom području interesa i problemima koji se proučavaju. Neki nazivi, primjerice, više naglašavaju vezu kretanja i tjelesne grabe (antropološki trend), dok drugi u prvi plan stavljaju ljudsku psihu (psihomotorički trend). Taj fenomen raznolikosti, bogatstva i kompleksnosti kretanja donosi mnoge prednosti zato što ga se temeljito može proučiti samo u široko i multidisciplinarno zasnovanim istraživanjima. Od svih predloženih imena možda je najprihvatljivije ime kineziologija ne samo zato što naglašava autonomiju znanstvene discipline i njen znanstveni status, već i stoga što vrlo precizno i eksplicitno definira predmet svog interesa.
Osnivanje međunarodnih organizacija
Motorička aktivnost bila je i jest predmetom bezbrojnih publikacija i mnogobrojnih znanstvenih susreta (konferencija, kongresa, simpozija). U većini slučajeva je bit kretanja tretirana kao sekundarni problem. Primarni predmet proučavanja u tim radovima bile su determinante kretanja, nerijetko potpuno odvojene od biti kretanja. Taj sraz između raznih oblika kretanja i odrednica kretanja postaje sve očitiji. Neki ga nazivaju hijatom, jazom između teorije i prakse. Tako se na konferencijama okupljaju mnogobrojni specijalisti pojedinih sportskih disciplina koji vrlo često pokušavaju razriješiti probleme ne povezujući ih s praksom, a izoliranost teoreticara postaje sve očiglednijom. Kako bi se prevladale te diobe i razlike, osnivaju se brojne organizacije koje okupljaju i teoretičare i praktičare koji se bave svim aspektima ljudskog kretanja. U tablicama od 1 do 4 navedene su meke međunarodne organizacije i udruge te institucije koje se bave proučavanjem ljudskoga kretanja i vježbanja. U posljednjem desetljeću primjetljiv je porast broja udruga i institucija kojima se u nazivu pojavljuje riječ kineziologija. Autor je najviše pozornosti posvetio udruzi International Association of Sport Kinetics, koje je sam osnivač. Udruga okuplja više od 300 članova iz 39 zemalja diljem svijeta i dosad je uspjela organizirati tridesetak znanstvenih i stručnih sastanaka, među kojima i redovitu konferenciju Sport Kinetics.
Završne napomene
U završnim napomenama autor je naglasio neke misli već izrečene u prijašnjem tekstu.
Ključne riječi
Hrčak ID:
225375
URI
Datum izdavanja:
18.12.2002.
Posjeta: 2.690 *