Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15644/asc53/3/4
Klinički i salivarni nalazi pacijenata s različitim tipovima ortodontskih bravica
Antonija Jurela
; Private dental practice, Zagreb, Croatia
Karlo Sudarević
; Private dental practice, Zagreb, Croatia
Ana Budimir
; Zavod za kliničku molekularnu mikrobiologiju Medicinskog fakulteta i Klinički bolnički centar Zagreb Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Vlaho Brailo
orcid.org/0000-0002-8449-871X
; Zavod za oralnu medicinu Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Božana Lončar Brzak
orcid.org/0000-0001-6096-6796
; Zavod za oralnu medicinu Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Bernard Janković
orcid.org/0000-0002-8934-4314
; Zavod za endodonciju i restaurativnu dentalnu medicinu Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Sažetak
Cilj: Podatci o kliničkim i salivarnim nalazima pacijenata s različitim vrstama ortodontskih bravica i vezanja (ligacije) doista su oskudni. Zbog toga je cilj ove studije bio usporediti kliničke i salivarne nalaze pacijenata s različitim vrstama fiksnih ortodontskih naprava. Ispitanici i postupci: Indeks karioznih i ekstrahiranih zuba te zuba s ispunom (KEP indeks), indeks plaka, količina sline, pH sline i prevalencija bijelih mrlja određena je za 83 pacijenta s različitim vrstama ortodontskih bravica i vezanja (metalne pasivne samovezujuće bravice, konvencionalne metalne bravice, monokristalne bravice i polikristalne aktivne samovezujuće bravice), prije početka ortodontske terapije i poslije toga
tretmana. Pacijenti su, u razdoblju od dvije godine, birani u privatnoj stomatološkoj ordinaciji. Skupinu su činila 83 pacijenta (srednja dob 15,14 ± 1,66 godina) – 52 žene (srednja dob 15,8 ± 1,68) i 31 muškarac (srednja dob 15,24 ± 1,64). Statistička analiza rađena je primjenom t-testova za zavisne i nezavisne uzorke te jednosmjernog testa ANOVA-e, Wilcoxonova signed rank testa i Kruskal-Wallisova testa. P-vrijednost manja od 0,05 (p < 0,05) smatrana je statistički značajnom. Rezultati: KEP indeks i količina sline pokazali su značajan porast, a pH sline značajno se snizio u promatranom razdoblju kod svih pacijenata, neovisno o vrsti bravica i ligacije. Nije nađena statistički značajna razlika u promatranim parametrima među pacijentima s različitim ortodontskim bravicama. Zaključak: Iako je količina salivacije povećana kod pacijenata s fiksnim ortodontskim napravama, što može imati protektivni protukarijesni učinak, KEP indeks također raste, a pH sline pada šest mjeseci nakon početka tretmana, neovisno o materijalu bravica i načinu vezanja. Svi pacijenti trebali bi dobiti detaljne pute o oralnoj higijeni i prehrambenim navikama prije početka fiksne ortodontske terapije i na svakom kontrolnom pregledu.
Ključne riječi
ortodontske naprave; ortodontske bravice; slina; koncentracija vodikovih iona; KEP indeks; indeks zubnog plaka
Hrčak ID:
225638
URI
Datum izdavanja:
26.9.2019.
Posjeta: 4.368 *