Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Epidemiološko istraživanje nekih zoonoza u pasa i procjena rizičnih čimbenika

Jelena Mraović ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Branko Jurić ; Veterinarska bolnica Poreč, Hrvatska
Miroslav Krznarić ; Veterinarska stanica Rijeka, Hrvatska
Zdravko Tus ; Veterinarska stanica Rijeka, Hrvatska
Matija Lončar ; Veterinarska stanica Rijeka, Hrvatska
Vanja Vrkić ; Hrvatska
Albert Marinculić ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Katja Krivičić ; Hrvatska
Marina Pavlak orcid id orcid.org/0000-0003-0618-0199 ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 384 Kb

str. 423-434

preuzimanja: 273

citiraj


Sažetak

Korištenje epidemioloških postupaka za otkrivanje i kontrolu zoonoza važan je čimbenik u području javnog zdravstva. Post- oje zoonoze koje se sustavno ne kontroliraju i o kojima nema točnih podataka o raspros- tranjenosti, a predstavljaju opasnost za ljud- sko zdravlje. Takve zoonoze su: granulocitna analplazmoza, borelioza, erlihioza i srčana dirofilarioza. Uzorci krvi skupljeni su od 29 asimptomatskih pasa tijekom 2015. godine na području Istre te su testirani SNAP*4Dx* Plus skrining testom i modificiranim Knottovim testom. Od 29 pregledanih pasa modificiranim Knottovim testom dirofiralija je nađena u 15 (52 %) pasa, a SNAP*4Dx* Plus Testom Dirofilaria immitis uočena je u 6 (21 %) pasa. D. immitis je zastupljena u 40 % od ukupno pozitivnih pasa. Analiza rizičnih čimbenika kao što su: pasmina, spol, dob i način držanja pasa, njihova namjena i kontakt pasa s okolišem ukazuje da ne postoji značajna raz- lika u pojavi dirofilarije između pasmina niti prema spolu i dobi, ali je statistički značajna razlika nađena s obzirom na držanje pasa i njihovu namjenu. Statistički značajna razlika uočena je između pasa koji se koriste kao psi tartufari i kao lovački psi. Prevalencija u pasa tartufara 2,75 (CI 95% od 1,78 do 6,41) puta je veća nego prevalencija u lovačkih pasa. Također je izloženost dilofilaroizi u pasa tartufara 12,7 (CI 95% od 1,8 do 83,77) puta veća nego u lovačkih pasa (P˂0,05). Pokazalo se da i bez obzira na namjenu pasa, izloženost pasa prema dirofilariozi u zapadnoj Istri je veća ukoliko psi borave na otvorenom prostoru duže vrijeme. Uspoređujući skupine pasa uočeno je da je prevalencija D. immitis u pasa koji borave 24 sata na otvorenom prostoru 4,17 (CI 95% 1,02-17,08) puta veća u odnosu na pse koje borave na otvorenom samo danju (P˂0,05), a mogućnost invazije takvih pasa s D. immitis je čak 10,05 (CI 95% 1,03- 107,08) puta veća. Poznavanje prevalencije te prepoznavanje i definiranje rizičnih čimbenika te kvantificiranje rizika, ujedno je i preduvjet za definiranje i implementaciju strategije zdravstvene zaštite i provođenja preventivnih i kontrolnih mjera u cilju zašite zdravlja kako pasa tako i ljudi.

Ključne riječi

epidemiološko istraživanje, zoonoze, dirofilarioza, prevalencija, rizični čimbenici

Hrčak ID:

225783

URI

https://hrcak.srce.hr/225783

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 703 *