Izvorni znanstveni članak
Nejednakost, siromaštvo i materijalna prikraćenost u novim i starim članicama Europske zajednice
Teo Matković
; Zavod za socijalni rad, Pravni fakutet u Zagrebu, Hrvatska
Zoran Šućur
; Zavod za socijalni rad, Pravni fakutet u Zagrebu, Hrvatska
Siniša Zrinščak
; Zavod za socijalni rad, Pravni fakutet u Zagrebu, Hrvatska
Sažetak
Cilj Ispitati glavne pokazatelje nejednakosti prihoda, objektivno i subjektivno siromaštvo, materijalnu prikraćenost i ulogu društvenih napora u smanjenju siromaštva u 15 starih i 10 novih
država članica Europske zajednice (EU), koje prolaze kroz postkomunističku društveno-ekonomsku prjetvorbu, te Hrvatske kao države kandidatkinje ze ulazak u EU. Postupci Objektivna proširenost siromaštva, pokazatelji smanjenja siromaštva, pragovi siromaštva
izraženi kao standardi kupovne moći (engl., purchasing power standards, PPS), ukupna društvena potrošnja, pokazatelji nejednakosti i demografski rizici za siromaštvo izračunati su na osnovi podataka pismohrane Eurostat (a navlastito ankete domaćinstava o kućnom proračunu, engl., Household Budget Survey). Za Hrvatsku su rabljena prva izvješća Središnjega ureda za statistiku i pismohrana Ministarstva financija (društvena potrošnja). Proširenost subjektivno ocijenjenoga siromaštva i nevalutni indeks prikraćenosti (engl., non-monetary deprivation index) izračunati su s
pomoću Europske ankete o kvaliteti života (European Quality of Life Survey), koja je 2003. provedena u zemljama EU, a 2006 u Hrvatskoj. Rezultati Prema pokazateljima nejednakosti prihoda i objektivnoga siromaštva, među starim članicama EU (EU15) opažena je razlika, gdje su Velika Britanija, Irska i zemlje južne Europe
imale više, a kontinentalne i Nordijske zemlje niže pokazatelje nejadnakosti i siromaštva. Među novim članicama (EU10), Baltičke zemlje i Poljska imale su najviše, a Slovenija i Češka najniže
pokazatelje nejednakosti i siromaštva. U svim državama EU15 osim Grčke, proširenost subjektivnoga osjećaja siromaštva bila je niža nego proširenost objektivnoga siromaštva, dok je u svim EU 10 zemljama proširenost subjektivnoga osjećaja siromaštva bila mnogo veća nego proširenost objektivnoga siromaštva. S manjim iznimkama, zemlje EU 10 imale su nizak ili čak smanjujući trend društvene potrošnje. Udio ispitanika koji su bili prikraćeni za više od 50% dobara o kojima su pitani bila je šest puta veća u zemljama EU 10 nego u EU15. Kad se životni standard prikazao kao nejednakost prihoda, relativna proširenost siromaštva, veličina redukcije siromaštva, ukupni troškovi za društvenu zaštitu i nevalutna prikraćenost, među zemljama EU10 samo su Slovenija, Češka i Mađarska dospjele u gornju polovinu ljestvice, a Hrvatska je bila u sredini zemalja EU10. Zaključak Naše istraživanje je pokazalo da je u zemljama koje prolaze kroz post-socijalističku
društveno-ekonomsku prjetvorbu, siromaštvo prisutno u velikoj mjeri, tako da može ozbiljno usporiti ljudski razvoj. Nužno je neprestano provoditi istraživanja i pratiti stanje svih sastavnica
Ključne riječi
Nejednakost; Europska zajednica
Hrčak ID:
20928
URI
Datum izdavanja:
15.10.2007.
Posjeta: 3.853 *