Izvorni znanstveni članak

Bolne razlike: samoprocjena nejednakosti zdravlja u Hrvatskoj i Europskoj zajednici

Zoran Šućur ; Zavod za socijalni rad, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Siniša Zrinšćak ; Zavod za socijalni rad, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Cilj Ispitati razlike u samoprocjeni stanja zdravlja i pristupačnosti zdravstvene zaštite različitih
skupina stanovništa s obzirom na prihode i stupanj urbanizacije te njihovu područnu raspodjelu u
Hrvatskoj i zemljama članicama Europske zejednice (EU).
Postupci Podatci za zemlje EU preuzeti su iz Europske pismohrane podataka ankete o kvaliteti
života (engl., European Quality of Life Survey database), koja je obuhvatila različite sastavnice
kvalitete života, uključujući i zdravlje i zdravstvenu skrb. Anketa je provedena 2003., a obuhvatila
je 28 zemalja, bez Hrvatske. U Hrvatskoj je provedena 2006. u okviru Razvojnog programa
Ujedinjenih naroda za Hrvatsku (engl., United Nations Development Program Croatia). Zemlje
Europske zajednice podijeljene su u dvije skupine: 15 „starih“, koje su se pridružile EU prije 15.
svibnja 2004. i 10 „novih“, koje su tada primljene u EU. Istraženi su uzorci bili reprezentativni, a
odnosili su se na osobe starije od 18 godina. Statističke razlike u stanju zdravlja i pristupačnosti
zdravstvene skrbi između kategorija i skupina (prema prihodima, selo-grad, dijelovi Hrvatske)
analizirane su χ2 testom ili analizom varijance.
Rezultati Nađene su značajne razlike između 4 prihodne kvartile u Hrvatskoj i dvije skupine
zemalja EU – u svim pokazateljima: samoprocjeni stanja zdravlja, zadovoljstvu vlastitim zdravljem,
trpljenju dugotrajne bolesti ili nemoći, u četiri pokazatelja pristupačnosti zdravstvene skrbi
(udaljenost od najbliže medicinske ustanove, odgađanje prijma, duljina čekanja liječnika na dan kad
je pacijent naručen i cijene posjete liječniku), te naposljetku u kvaliteti zdravstvene usluge. Više je
hrvatskih građana u najnižoj prihodovnoj kvartili izjavio je da je slaboga zdravlja (27.8%) nego
njima prispodobive populacije u 15 „starih“ (9.2%) i 10 „novih“ (18.6%) zemalja. U Hrvatskoj je
26% ispitanika iz najniže prihodovne kvartile smatralo udaljenost do najbliže medicinske postaje
vrlo ozbiljnim problemom, dok je to isto izjavilo 5.4% odgovarajućih osoba u EU15 i 9.4% u EU10.
Omjer postotaka osoba u gradu i selu koje su smatrale da su slaboga zdravlja u Hrvatskoj je bio
80% viši nego u obje skupine zemalja EU. Omjer postotaka osoba u gradu i selu koje su smatrale da
je cijena posjete liječniku ozbiljan problem u Hratskoj je bio skoro dvostruko viši nego u dvije
skupine država EU.
Zaključak Nejednakosti u pitanjima zdravlja bile su izraženije u Hrvatskoj nego u zemljama
Europske zajednice, što je bitno držati na umu prilikom planiranja hrvatskih zdravstvenih reformi.

Ključne riječi

samoprocjena nejednakosti; Europska zajednica

Hrčak ID:

20929

URI

https://hrcak.srce.hr/20929

Datum izdavanja:

15.10.2007.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.793 *