Izvorni znanstveni članak

Kako i koliko se nezaposlene osobe u Hrvatskoj koriste preventivnom zdravstvenom zaštitom

Luka Vončina ; Zavod za socijalnu medicinu i zdravstvenu skrb, Škola narodnog zdravlja ''Andrija Štampar'', Zagreb, Hrvatska
Ivan Pristaš ; Hrvatski nacionalni institut za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska
Miroslav Mastilica ; Zavod za socijanu i zdravstvenu ekonomiju, Andrija Štampar, Zagreb, Hrvatska
Ozren Polašek ; Zavod za medicinsku statistiku, epidemijologiju i medicinsku informatiku, Andrija Štampar, Zagreb, Hrvatska
Zvonko Šošić ; Zavod za socijalnu medicinu i zdravstvenu skrb, Škola narodnog zdravlja ''Andrija Štampar'', Zagreb, Hrvatska
Ranko Stevanović ; Hrvatski nacionalni institut za javno zdravstvo, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Cilj Ispitati povezanost nezaposlenosti i korištenja preventivne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj.
Postupci Podatci o korištenju preventivnom zdravstvenom zaštitom i podatci o zaposlenosti uzeti
su iz Ankete o zdravlju odraslih u Hrvatskoj iz godine 2003. Stupnjeviti stratificirani uzorak
upotrijebljen je da se odredi reprezentativan uzorak (n=9070) opće hrvatske populacije odraslih
osoba. Za statističku obradbu podataka rabljena je postupna binarna logistička regresija. Za
procjenu povezanosti nezaposlenosti i uporabe preventivne zdravstvene zaštite rabljen je omjer
izgleda, uz kontrolu u odnosu na dob, spol, područje države, vjeru, bračno stanje, stupanj
obrazovanja i udaljenost od ambulante liječnika opće prakse.
Rezultati Uzorak je obuhvatio 1356 muškaraca i 1932 žene. Nezaposlena su među njima bila 382
muškarca (28.2%) i 472 žene (24.4%). Među zdravim osobama, nezaposlenost je bila negativno
povezana s korištenjem nekih oblika preventivne zdravstvene zaštite u godini prije istraživanja
(redovita kontrola krvnoga tlaka, omjer izgleda [OR], 0.738, 95% raspon pouzdanosti [CI], 0.576-
0.945; kontrola koncentracije šećera u krvi OR, 0.751, 95% CI, 0.565-0.999; provođenje
preventivnoga pregleda OR, 0.563, 95% CI, 0.410-0.772). Slično je pokazano i među osobama koje
su prijavile kardiovaskularne ili metaboličke bolesti (provođenje preventivnoga pregleda OR, 0.661,
95% CI, 0.456-0.959; dobivanje liječničkoga savjeta o promjeni prehrambenih navika i cijepljenju
protiv gripe OR, 0.627, 95% CI, 0.424-0.928).
Zaključci Nezaposlene osobe koje jesu i koje nisu imale kardiovaskularnih ili metaboličkih bolesti
manje su se koristile preventivnom zdravstvenom zaštitom nego li njima prispodobive skupine
zaposlenih osoba. Da bi postigao jednakomjerniju raspodjelu preventivne zdravstvene zaštite,
hrvatski sustav zdravstvene zaštite mora dodatnu pozornost posvetiti nezaposlenima, primjerice
uvođenjem programa preventivnih zdravstvenih pregleda za tu osjetljivu skupinu osoba.

Ključne riječi

nezaposlenost; zdravstvena zaštita

Hrčak ID:

20931

URI

https://hrcak.srce.hr/20931

Datum izdavanja:

15.10.2007.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.094 *