Izvorni znanstveni članak
Ukliješteni između tradicije i tranzicije: antropološko i epidemiološko presječno istraživanje Bajaš Roma u Hrvatskoj
Tatjana Škarić-Jurić
orcid.org/0000-0003-3708-6170
; Institut za antropološka istraživanja, Zagreb, Hrvatska
Irena Martinović Klarić
; Institut za antropološka istraživanja, Zagreb, Hrvatska
Nina Smolej Narančić
; Institut za antropološka istraživanja, Zagreb, Hrvatska
Stipe Drmić
; Psihijatriska bolnica ''Sv. Ivan'', Zagreb, Hrvatska
Marijana Peričić Salihović
; Institut za antropološka istraživanja, Zagreb, Hrvatska
Lovorka Barać Lauc
orcid.org/0000-0002-5769-2103
; Institut za antropološka istraživanja, Zagreb, Hrvatska
Jasna Miličić
; Institut za antropološka istraživanja, Zagreb, Hrvatska
Maja Barabalić
; Institut za antropološka istraživanja, Zagreb, Hrvatska
Matea Zajc
orcid.org/0000-0002-8960-4446
; Institut za antropološka istraživanja, Zagreb, Hrvatska
Branka Janićljević
; Institut za antropološka istraživanja, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Cilj Ispitati ključne značajke uvjeta života i zdravlja Bajaš Roma iz Baranje iMeđimurja u Hrvatskoj i ustanoviti moguće demografske i društveno-ekonomske izvore razlika u samoprocjeni zdravlja i reprodulcijskim navikama. Postupci Istraživanje je obuhvatilo ukupno 266 odraslih Bajaš Roma iz Baranje i 164 iz Međimurja (prosječn dob 41.3±15.1 godina). Podatci o etnografskim i povijesnim značajkama, shvaćanju vlastitog identiteta, higijenskim i životnim uvjetima, izobrazbi, zaposlenosti, zdravstvenom osiguranju i zdravlju (prehrambene navike i navika pušenja, reprodukcijski parametri, utvrđeni i neutvrđeni zdravstveni problemi i uporaba lijekova)
prikupljeni su izravnim razgovorom. Za statističku su analizu rabljeni bivarijatni i multivarijatni statistički postupci.
Rezultati Podatci o migracijama pokazali su da je 88.8% ispitanika rođeno u području u kojemu sada žive, što znači da su Romi Bajaš autohtoni i da nisu nomadi. Financijski se prije svega oslanjaju na socijalnu skrb (84%) i dodatke za djecu (47%), a samo ih je 2%
stalno i 23% povremeno zaposleno. Udio Roma Bajaš koji nikad nisu pohađali školu doseže čak 33.3% (19.3% muškaraca i 40.6% žena). Prosječan broj godina pohađanja škole onih koji su ikad išli u školu iznosi 5.3±2.7. Pristup javnom vodovodnom sustavu imalo je
52.5% ispitanika, a samo njih 1.7% rabilo je javni kanalizacijski sustav, dok je 23.4% imalo privatne septičke jame. U prosjeku, žene se udaju mlade (16.8 godina) i rađaju mnogo djece (3.9±2.5). Najčešće spominjani zdravstveni problem bile su česte glavobolje (20.3%), bolovi u trbuhu (16.3%), nemir i nesanica (13.1%), visok krvni tlak (9.3%), i kronična opstruktivna plućna bolest (COPD) (8.6%). Analiza podataka logističkom regresijom pokazala je da značajnu ulogu u razvijanju kronične opstruktivne plućne bolesti imaju stupanj izobrazbe (omjer izgleda [OR], 0.77; 95% raspon pouzdanosti [CI], 0.63-0.94) i pristupačnost zdravstvenog osiguranja (OR, 4.32; 95% CI, 1.46-12.77). Iste su se varijable pokazale važnima za reprodukcijske značajke te populacije, tako što je niža fertilnost (0-4 djece) bila povezana s duljim pohađanjem škole (OR, 1.14; 95% CI, 1.03-1.27) i posjedovanjem zdravstvenoga osiguranja (OR, 2.03; 95%CI, 1.13-3.63). Zaključak Naši podatci upućuju na slabu uključenost Roma Bajaš u bitna područja društvenog života kao što su zdravstvena skrb, izobrazba i zaposlenost, te na niži standard življenja i neprimjerene zdravstvene navike. Slaba izobrazba, tradicionalan odnos prema ženskom reprodukcijskom zdravlju, kao i slab pristup zdravstvenoj skrbi pridonosi visokoj
stopi reprodukcije i umjetnih pobačaja. Budući da se pokazalo da izobrazba i zdravstveno osiguranje značajno utječu na uočene reprodukcijske navike i samoprocjenu zdravlja, o akcija za društveno izolirane i ekonomski prikraćene skupine stanovništva.
Ključne riječi
antropološko i epidemiološko istraživanje; Bajaš Romi
Hrčak ID:
20964
URI
Datum izdavanja:
15.10.2007.
Posjeta: 2.985 *