Podravski zbornik, No. 43, 2017.
Stručni rad
Nacionalne i vjerske manjine ludbreškog kraja
Milivoj Dretar
Sažetak
Ludbreško područje oduvijek je bio zanimljiv kraj za naseljavanje. Legenda govori da je burgundski plemić Lodbring stao na povratku kući i utemeljio naselje koje se prozvalo njegovim imenom. U ludbreškom kraju danas živi čak 14 nacionalnih manjina. Najbrojniji su Srbi, osobito na području općine Rasinja, koji su se naseljavali od sredine 15. stoljeća, a najviše u 16. i 17. stoljeću. Najveće naselje
Srba je Veliki Poganac. Srbi se većinom izjašnjavaju kao pravoslavci, najpoznatije crkve su u Bolfanu, Čukovcu i Pogancu. Druge manjine su Albanci, Romi, Makedonci, Slovenci. Židovi su potpuno istrijebljeni od ustaša tijekom holokausta, od te zajednice ostalo je danas tek manje groblje u Ludbregu. Od vjerskih manjinskih zajednica tu su pravoslavci, Jehovini svjedoci s centrom u Hrženici te muslimani. Grkokatolika i adventista je vrlo malo. Poslije Drugog svjetskog rata nestalo je i zajednice starokatolika koji su živjeli u Kutnjaku. U ludbreškom kraju udio pripadnika manjina ne prelazi 10 % stanovništva što je utvrđeno i zadnjim popisom 2011. godine. No, njihov doprinos gospodarstvu i kulturi daleko premašuje njihov brojčani udio. Iseljavanje, smanjeni natalitet te asimilacija
rade svoje, za pretpostaviti je da će se udio manjina i dalje smanjivati. Suživot pripadnika manjina s većinom je na visokoj razini, manjine se pomažu u financijskom i organizacijskom obliku, no uvijek
postoji prostor za napredak.
Ključne riječi
popis stanovništva; manjine; nacionalnost; vjera; Ludbreg; asimilacija
Hrčak ID:
227033
URI
Datum izdavanja:
5.11.2017.
Posjeta: 2.162 *