Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31298/sl.143.9-10.1

Mikroklimatske različitosti degradacijskih stadija šuma hrasta crnike (Quercus ilex L.)

Damir Ugarković orcid id orcid.org/0000-0002-5192-9974 ; Faculty of Forestry University of Zagreb
Željko Španjol ; Faculty of Forestry University of Zagreb
Ivica Tikvić ; Faculty of Forestry University of Zagreb
Dražen Kapučija ; Karlovac
Ivana Plišo Vusić ; City Office for Physical Planning, Construction of the City, Utility Services and Transport, Zagreb


Puni tekst: engleski pdf 941 Kb

str. 391-402

preuzimanja: 763

citiraj


Sažetak

Hrast crnika (Quercus ilex L.) je temeljna autohtona šumska vrsta eumediteranskog područja Hrvatske. Hrast crnika pridolazi u svim uzgojnim oblicima i degradacijskim stadijima, a makije i garizi su najčešći degradacijski stadiji crnikovih šuma. Nekontroliranim sječama sastojina sjemenjača i njihovim prevođenjem u degradacijske stadije, mijenjamo mikroklimu određene sastojine. Mikroklimatska istraživanja obavljena su na području otoka Mljeta. Mjerenja su obavljena u šumi hrasta crnike, u degradacijskim stadijima makija i garig te u šumi alepskog bora s hrastom crnikom. Tijekom dvije godine mjerena je temperatura zraka (°C), temperatura tla (°C), oborine (mm), relativna vlaga zraka (%) te volumetrijska vlaga tla (%). Potencijalna evapotranspiracija je izračunata prema metodi Blanea i Criddle. Vodni deficit tijekom sušnog perioda izračunat je kao razlika mjesečne količine oborine (mm) i potencijalne evapotranspiracije (mm). Najveća kolebanja mikroklimatskih elemenata su izmjerena u degradacijskim stadijima hrasta crnike. Najveća apsolutna maksimalna temperatura zraka izmjerena je u stadiju garig, a najveća minimalna u stadiju makije.
Prosječne vrijednosti temperatura zraka i tla, oborine i potencijalne evapotranspiracije su bile najveće u stadiju gariga, a najmanje u stadiju makije. Prosječna vrijednost relativne vlage zraka je imala najveću vrijednost u visokoj šumi hrasta crnike. Prosječna volumetrijska vlaga tla je bila najveća u makiji (14,28 %), a najmanja u stadiju gariga (9,46 %). Vodni deficit u sušnom peridou bio je najveći u stadiju gariga (-73,95 mm), a najmanji u stadiju makije (-60,38 mm). Mikroklimatske prilike u degradacijskom stadiju gariga su nepovoljne za rast i razvoj hrasta crnike u odnosu na mikroklimatske prilike u sastojini visokog uzgojnog oblika. Prosječne vrijednosti mikroklimatskih elemenata u sastojini alepskog bora s hrastom crnikom bile su između prosječnih vrijednosti mikroklimatskih elemenata sastojine gariga i makije. Analiza ovih podataka mikroklime služi boljem poznavanju ekoloških prilika šumskih staništa.

Ključne riječi

mikroklima šume; struktura šume; hrast crnika; degradacijski stadiji; alepski bor

Hrčak ID:

227249

URI

https://hrcak.srce.hr/227249

Datum izdavanja:

31.10.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.363 *