Stručni rad

Novija speleološka istraživanja na području Dubrovačkog primorja i Konavala

Goran Rnjak orcid.org/0000-0002-6379-1036 ; Speleološki odsjek HPK Sv.Mihovil, Šibenik
Stipe Maleš ; Speleološki odsjek HPD Željezničar, Zagreb
Dino Grozić orcid.org/0000-0002-2229-4287 ; Speleološka udruga Estavela, Kastav

Sažetak

Speleološka istraživanja dubrovačkog područja započeo je Miho Kusijanović, a o svojim istraživanjima pisao je u časopisu Hrvatski planinar te u Dubrovačkom listu (Ozimec i Basara 2018). Iako su zapisi o njegovim istraživanjima uglavnom dostupni, još uvijek nisu pronađeni svi speleološki objekti koje je istraživao. Kasnije su istraživanja provođena uglavnom nasumično, a sustavna istraživanja na inicijativu Koordinacijskog odbora za vodoistražne radove provedena su pod vodstvom Marijana Čepelaka u organizaciji SO PDS Velebit na području mjesnih zajednica: Riđica, Mravinjac, Mrčevo, Kliševo, Gromača i Ljubač. Najsustavnija istraživanja provedena u novije vrijeme bila su za potrebe izrade katastra speleoloških i biospeleoloških objekata Dubrovačko-neretvanske županije (Ozimec i sur. 2011) te za potrebe projekta „Istraživanje špiljskih staništa i izvorišnih područja šireg dubrovačkog područja s ciljem vrednovanja bioraznolikosti i ocjena prihvatljivosti izgradnje hidroenergetskih objekata“ (Ozimec i sur. 2015), masiva sv. Ilije na Pelješcu u organizaciji SD Karlovac te Općine Dubrovačko primorje (Rnjak i Hanžek). Područje Neretve istraživano je u organizaciji Hrvatskog prirodoslovnog muzeja 1998. godine, a nastavljeno je u organizaciji udruge Baštinik od 2016. U novije vrijeme sve veći doprinos speleološkim istraživanjima daje i SO Snježnica iz Dubrovnika, ponajprije radom na poluotoku Pelješcu, u okolici Stona, te na području Konavala. Članovi HBSD-a također intenziviraju speleološka i biospeleološka istraživanja poluotoka Pelješca, počevši od 2018. godine. Znatan doprinos poznavanju speleoloških objekata dao je Ivo Baučić koji je vodio istraživanja za vojne potrebe 1958., a u istraživanjima su sudjelovali i mnogi aktivni speleolozi iz tog vremena. Mnogi tada istraživani objekti nalaze se na nepoznatim lokacijama i tek ih treba ponovo pronaći i istražiti. Najznačajniji takvi elaborati odnose se na poluotok Pelješac, ali nekoliko objekata nalazi se i u elaboratu Priobalno područje FNRJ.
U sklopu ovog članka obrađena su četiri objekata na području Dubrovačkog primorja te tri na području Konavala. Među istraživanim speleološkim objektima uglavnom je riječ o špiljama i jamama jednostavnog karaktera (dubine i duljine do 30 m). Najdublja istražena jama je Jama na Ciju (73 m).

Ključne riječi

Konavle; Dubrovačko primorje; špilje; jame; speleologija

Hrčak ID:

227267

URI

https://hrcak.srce.hr/227267

Datum izdavanja:

30.7.2019.

Posjeta: 1.047 *