Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Determinante ideološke samoidentifikacije hrvatskih birača na parlamentarnim izborima 2003. godine

Andrija Henjak ; Srednjoeuropsko sveučilište u Budimpešti, Odsjek za političku znanost, Budimpešta, Mađarska


Puni tekst: hrvatski pdf 349 Kb

str. 85-110

preuzimanja: 1.020

citiraj


Sažetak

Koristeći se podatcima anketnog istraživanja birača pred parlamentarne
izbore 2003. godine autor analizira determinante njihovih
ideoloških podjela. Analiza pokazuje da su najznačajnije determinante
stavovi prema ulozi tradicije i katoličke crkve u društvu, odnos
prema ulozi žena u društvu, odnos prema manjinskim skupinama te
odnos prema povijesti, ponajprije prema Drugome svjetskom ratu i
poslijeratnom razdoblju.
Kod ideološke samoidentifikacije na ljestvici lijevo – desno odnos
prema ulozi crkve i tradicije te odnos prema povijesti imaju najveću
ulogu od svih varijabli koje mjere stavove.
Kad je riječ o determinantama konkretnih ideoloških orijentacija,
najveća uloga pripada varijablama koje mjere odnos prema tradicionalnim
vrijednostima i ulozi crkve u društvu, odnos prema manjinama,
odnos prema položaju žena te odnos prema povijesti. Dok odnos
prema tradiciji i ulozi katoličke crkve, a nešto manje odnos prema
manjinama i položaju žena u društvu, dijele liberale i socijaldemokrate
od kršćanskih demokrata, odnos prema povijesti dijeli ponajprije
liberale od socijaldemokrata.
Analiza je također pokazala da varijable koje mjere odnos prema
strankama imaju uvjerljivo najveći utjecaj na ideološku samoidentifikaciju,
bilo da je riječ o samoidentifikaciji na ljestvici lijevo – desno,
bilo da je riječ o identifikaciji s konkretnom ideološkom orijentacijom.
Međutim, kod interpretacije tih rezultata treba imati na umu da
kauzalna veza među ovim varijablama može postojati u obama pravcima.
Ipak, s obzirom na razinu političke sofisticiranosti javnosti
može se reći da će se ispitanci lakše identificirati sa strankom nego s ideologijom, koja je za većinu birača ipak apstraktan fenomen. Stranačka
identifikacija (preferencija) može biti posljedica različitih činitelja
koji se mogu kretati od rane političke socijalizacije u obitelji
do ideološke bliskosti po pojedinim pitanjima ili povjerenja u stranačko
vodstvo, itd. Stoga možemo reći da kod pitanja ideološke samoidentifikacije
ispitanik koristi svoju stranačku identifikaciju kao
informacijsku kraticu kako bi se odredio u, za većinu birača ipak apstraktnom,
svijetu ideologija.

Ključne riječi

ideološka samoidentifikacija, samoidentifikacija lijevo – desno, parlamentarni izbori, vrijednosti, stavovi, odnos prema povijesti, stranačka identifikacija

Hrčak ID:

21053

URI

https://hrcak.srce.hr/21053

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.968 *