Prethodno priopćenje
Ujedinjeni narodi i zaštita od međunarodnih zločina
Vladimir Ljubanović
; Pravni fakultet Osijek, Hrvatska
Sažetak
U ratu protiv Republike Hrvatske izvršeni su brojni međunarodni zločini, osobito na okupiranim hrvatskim područjima, koja su pod kontrolom Zaštitnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR-a). To je povod i poticaj da se raspravi pitanje obveza i odgovornosti Ujedinjenih naroda i njihovih organa, pa dakle i UNPROFOR-a, u odnosu na međunarodne zločine.
Pojmovi međunarodnih zločina sadržani su, prije svega, u Statutu Međunarodnog vojnog suda, koji je dodatak tzv. Londonskog sporazuma o gonjenju i kažnjavanju glavnih ratnih zločinaca iz europskih sila osovine, od 8. kolovoza 1945. Međunarodna krivična djela, kao “teške povrede" međunarodnih konvencija o ratnom pravu, nabrojene su u tim međunarodnim konvencijama. Zločin genocida definiran je u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida od 1948. godine.
Iz pravila Povelje Ujedinjenih naroda iz 1945. godine (čl.l. toč. 3, čl. 55. čl. 62, čl. 76) proizlazi da je zaštita prava i sloboda čovjeka jedan od glavnih ciljeva Ujedinjenih naroda, kao i da je ta zaštita postala interes i obveza međunarodne zajednice naroda.
Prema tzv. Načelima međunarodnog prava priznatim Statutom Nirnberškog suda i presudom toga suda, koja je prihvatila Generalna skupština Ujedinjenih naroda, svaki počinitelj međunarodnog zločina, bez obzira na unutarnje državne propise i državnu funkciju koju obavlja, neposredno odgovara međunarodnoj zajednici za izvršene zločine. Za suđenje i kažnjavanje takvih počinitelja potrebno je osnovati međunarodni krivični sud.
U međunarodnom pravu postoje pravila (čl. VIII. Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina fenocida iz 1948, čl. 89. Dopunskog protokola I. Ženevske konvencije iz 1977. i dr.) iz kojih proistječu obveze Ujedinjenih naroda i njihovih organa u pitanjima međunarodnih zločina, među kojima su i one koje se odnose na suradnju s pojedinim državama u slučajevima takvih zločina. Na temelju tih pravila, nadležni hrvatski državni organi treba da odmah zatraže suradnju s UNPROFOR-om u prikupljanju podataka i dokaza o izvršenim međunarodnim zločinima u Hrvatskoj, osobito na njenim okupiranim područjima.
Ključne riječi
Ujedinjeni narodi; zločini; međunarodno pravo; UNPROFOR
Hrčak ID:
228141
URI
Datum izdavanja:
1.12.1992.
Posjeta: 1.044 *