Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.2478/aiht-2019-70-3322

Toksično djelovanje ekstrakta cvijeta Prunus spinosa L. na stanice hepatokarcinoma

Teuta Murati ; Laboratory for Toxicology, Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Marina Miletić ; Laboratory for Toxicology, Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Josipa Kolarić ; Laboratory for Toxicology, Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Vanja Lovrić ; Laboratory for Technology of Fruits and Vegetables Preservation and Processing, Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Danijela Bursać Kovačević ; Laboratory for Technology of Fruits and Vegetables Preservation and Processing, Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Predrag Putnik ; Laboratory for Technology of Fruits and Vegetables Preservation and Processing, Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Irena Landeka Jurčević ; Laboratory for Food Chemistry and Biochemistry, Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Domagoj Đikić ; Division of Animal Physiology, Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Verica Dragović-Uzelac ; Laboratory for Technology of Fruits and Vegetables Preservation and Processing, Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Ivana Kmetič ; Laboratory for Toxicology, Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia


Puni tekst: engleski pdf 633 Kb

str. 303-308

preuzimanja: 559

citiraj


Sažetak

Prunus spinosa L. (trnina) biljka je koja se koristi u tradicionalnoj medicini kao lijek za različite bolesti. Da bi se utvrdila njezina antikancerogena svojstva, kao model korištene su stanice humanoga hepatocelularnoga karcinoma (Hep G2) koje su izložene ekstraktu cvijeta trnine u koncentracijama 10–200 μg/mL te je određena citotoksična aktivnost s kenacid blue i neutral red metodama nakon 24, 48 i 72 sata inkubacije. Statistički značajni inhibitorni učinci na staničnu proliferaciju uočeni su pri koncentracijama iznad 50 μg/mL (p<0,001–0,05). Vijabilnost stanica određena metodom neutral red bila je niža u odnosu na onu koja je određena kenacid blue metodom. Dodatno su ispitani antioksidacijski/prooksidacijski učinci ekstrakta cvijeta trnine mjerenjem reaktivnih kisikovih vrsta (ROS), a rezultati su potvrdili prooksidacijsko djelovanje u primijenjenom rasponu koncentracija. Protočnom citometrijom detektiran je visok udio stanica u apoptozi i nekrozi, što dodatno upućuje na citotoksičnost u stanicama karcinoma jetre.

Ključne riječi

citotoksičnost; Hep G2; kenacid blue; neutral red; ROS; trnina

Hrčak ID:

229324

URI

https://hrcak.srce.hr/229324

Datum izdavanja:

6.12.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.039 *