Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.18047/poljo.25.2.5

Optimalan način sjetve pšenice (Triticum aestivum L.) za uzgoj pšenične trave

Sanja Grubišić orcid.org/0000-0001-7273-9398 ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Vedran Orkić orcid.org/0000-0001-5829-6797 ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Sunčica Guberac ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Sonja Petrović ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Miroslav Lisjak orcid.org/0000-0002-2526-2010 ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Marija Kristić ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska
Andrijana Rebekić orcid.org/0000-0003-1291-4769 ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Hrvatska

Sažetak

Pšenična trava predstavlja biljke pšenice u ranim stadijima uzgoja prije ulaska u fazu vlatanja. Zbog visoke koncentracije minerala, vitamina, enzima, klorofila i bioflavonoida, pšenična trava se koristi kao prirodni dodatak prehrani. Iako se može konzumirati u obliku praha i tableta, često se konzumira u obliku svježega soka, te ju stoga ljudi uzgajaju u kućanstvima. Veliki je problem u takvome uzgoju pojava i razvoj plijesni na supstratu i biljkama. Cilj istraživanja bio je ispitati razlike između površinske dezinfekcije sjemena te vrste i dezinfekcije podloge (bez podloge, kvarcni pijesak [dezinficiran i nedezinficiran] i Brillov supstrat [dezinficiran i nedezinficiran]) na pojavu plijesni, broj i masu biljaka (g) i količinu dobivenoga soka (ml) u dvije sorte pšenice (Ilirija i Katarina). Metode površinske dezinfekcije sjemena i dezinfekcije supstrata, koje su ispitivane u provedenome istraživanju, moguće je primijeniti u kućanstvu. Najveći broj biljaka i masa biljaka utvrđene su na Brill supstratu, neovisno o sorti. Između mase biljaka i količine dobivenoga soka utvrđena je pozitivna korelacija (r=0,98; p<0,01). Prosječna količina soka za sortu Iliriju bila je 7,85±2,93 ml, a za sortu Katarinu 5,08±2,21 ml. Najveća pojava i razvoj plijesni utvrđeni su pri uzgoju pšenične trave bez podloge. Na ispitivane parametre najveći utjecaj imali su sorta i podloga.

Ključne riječi

pšenična trava; dezinfekcija sjemena; uvjeti uzgoja

Hrčak ID:

229477

URI

https://hrcak.srce.hr/229477

Datum izdavanja:

5.12.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.812 *