Ostalo

LIJEČENJE ANEMIJE KRONIČNE BUBREŽNE BOLESTI U PREDIJALIZNOJ FAZI

INGRID PRKAČIN orcid.org/0000-0002-5830-7131 ; Klinička bolnica Merkur, Klinika za unutarnje bolesti, Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, Hrvatska
MARKO MARTINOVIĆ ; Klinička bolnica Merkur, Klinika za unutarnje bolesti, Zagreb, Hrvatska
JOSIP HRABAR ; Klinička bolnica Merkur, Klinika za unutarnje bolesti, Zagreb, Hrvatska
DOMAGOJ MARKOVIĆ ; Klinička bolnica Merkur, Klinika za unutarnje bolesti, Zagreb, Hrvatska
DOMINIK RAOS ; Zavod za hitnu medicinu, Zagreb, Hrvatska
INGA MANDAC ROGULJ ; Klinička bolnica Merkur, Klinika za unutarnje bolesti, Zagreb, Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Kamen temeljac liječenja anemije kronične bubrežne bolesti (KBB) danas čini primjena eritropoietina uz liječenje preparatima željeza. Anemija KBB je multifaktorska, a najčešće uključuje poremećaj željeza (apsolutni ili funkcionalni manjak), nedostatnu proizvodnju eritropoietina, a u poslijednjih nekoliko godina sve više se navode i povišeni hepcidin i čimbenici indukcije hipoksije (hypoxia-inducible factor, HIF). U budućnosti najviše obećava primjena stabilizatora HIF-a koji stimuliraju eritropoezu endogenim putem, reguliraju metabolizam željeza te interakciju s hepcidinom, no još uvijek su u fazi istraživanja i nedostupni. Bolesnici s KBB imaju značajne dodatne čimbenike koji mogu doprinijeti rezistenciji u liječenju anemije kronične bubrežne bolesti. Cilj studije bio je utvrditi učinkovitost i sigurnost primjene liječenja željezom uz niske doze eritropoetinske terapije u predijaliznoj fazi ako su isključeni čimbenici koji mogu doprinijeti rezistenciji u liječenju anemije KBB-a. U neintervencijskoj, prospektivnoj opservacijskoj studiji ispitan je utjecaj primjene eritropoietina beta (supkutano, jednom tjedno u dozi 4000-6000 IJ) u kombinaciji s peroralnom ili parenteralnom primjenom željeza u 43 bolesnika u fazi predijalize, a koji nisu liječeni ranije dijalizom ili transplantacijom, bez sekundarnog hiperparatireoidizma ili srčanog popuštanja, anamneze tromboembolizma i zloćudne bolesti, neregulirane rezistentne hipertenzije, gastrointestinalnog krvarenja, koji nisu liječeni lijekovima poput ciklofosfamida, mikofenolatmofetila, blokatorima renin angiotenzin sustava. Bolesnici su podijeljeni u dvije skupine prema načinu primjene željeza (parenteralno, 2 oblika u dozi 1000 mg tijekom 45 dana ili peroralno, željezo fumarat 350 mg svaki dan) kako bi se postigla razina feritina od 200-500 mg/L i TSAT >20%. Srednja razina vrijednosti željeza na početku iznosila je u M/F 9,7/7,9±0,28/0,31, dok je na kraju studije bila 10,7/8,94±0,27/0,43 μmol/L. Razina hemoglobina (Hb) je na početku iznosila 9,19±0,84 g/dL (skupina A) i 9,72±0,95 g/dL (skupina B). Na kraju praćenja došlo je u obje skupine do porasta razine Hb u odnosu na početne vrijednosti: 10,65±0,97 g/dL (skupina A) i 10,42±1,22 g/ dL (skupina B) (p<0,001), no između skupina A i B nije utvrđena statistički značajna razlika. Rezultati studije pokazuju da je liječenje anemije KBB postojećim dostupnim lijekovima učinkovito u slučaju isključenja čimbenika koji mogu doprinijeti rezistenciji na liječenje. Kako najveći broj bolesnika s KBB ima postojeće čimbenike koji doprinose rezistenciji liječenja anemije KBB-a, u budućnosti najviše obećava primjena stabilizatora HIF-a.

Ključne riječi

anemija; kronična bubrežna bolest; predijaliza

Hrčak ID:

229940

URI

https://hrcak.srce.hr/229940

Datum izdavanja:

5.12.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 918 *