Other

DENERVACIJA BUBREŽNIH ARTERIJA – BRZO SNIŽENJE KRVNOG TLAKA

INGRID PRKAČIN orcid.org/0000-0002-5830-7131 ; Clinical Hospital Merkur, Department of Internal Medicine, Zagreb, Croatia, University of Zagreb, Faculty of Medicine Zagreb, Zagreb, Croatia
MARIJA STANKOVIĆ ; University of Zagreb, Faculty of Medicine Zagreb, Zagreb, Croatia
DOMAGOJ MARKOVIĆ ; University Hospital Centre Split, Split, Faculty of Medicine, Clinic for Heart and Cardiovascular Diseases, Split, Croatia
MARIJA MAGDALENA JAKOPOVIĆ ; University of Zagreb, Faculty of Medicine Zagreb, Zagreb, Croatia
ANJA IVOŠEVIĆ ; University of Zagreb, Faculty of Medicine Zagreb, Zagreb, Croatia
JOSIP HRABAR ; University of Zagreb, Faculty of Medicine Zagreb, Zagreb, Croatia

Abstract

Probir bolesnika koji će imati najviše koristi od dodatne metode liječenja rezistentne hipertenzije denervacijom bubrežnih arterija, kojom se smanjuje tonus simpatičkog živčanog sustava selektivnom ablacijom živčanih ogranaka u stijenci bubrežnih arterija, iznimno je bitan. Cilj studije je bio utvrditi rani učinak denervacije bubrežnih arterija na sniženje krvnog tlaka unutar 24 sata (kontinuirano mjerenje) kao i na kućno mjerenje tlaka 72 sata poslije denervacije bubrežnih arterija. Od ukupnog broja bolesnika 10,4 % je imalo kriterije za rezistentnu hipertenziju a od njih svega 12 % za liječenje denervacijom bubrežnih arterija. Kod svih bolesnika s rezistentnom hipertenzijom učinjeno je mjerenje krutosti žila neinvazivnim mjeračem (Agedio B900, Njemačka). Za statističku analizu korišten je program SPSS, uz razinu značajnosti p < 0,05. Nakon denervacije bubrežnih arterija dolazi do značajnog ranog sniženja tlaka mjereno kontinuiranim mjeračem tlaka: s prosječnog 169/103 mm Hg prije na 144/91 mm Hg 24h nakon denervacije bubrežnih arterija (p <0,001). Značajno rano sniženje uočeno je u holteru tlaka (za -21/12 mm Hg) nakon 24 h i kućnom (-23/11 mm Hg) mjerenju nakon 72 sata od denervacije bubrežnih arterija, i to posebno u bolesnika s normalnim (p<0,001) ili blago povišenim (p<0,05) nalazom krutosti žila (referentna vrijednost za dob 55-65 godina 6,5-7,7 m/s). Unutar 6 mjeseci prosječan broj antihipertenzivnih lijekova ostao je nepromijenjen (važno da se objektivizira učinak denervacije bubrežnih arterija). Nije zabilježeno neposrednih komplikacija denervacije bubrežnih arterija, bubrežna funkcija bila je stabilna. Povišena krutost žila mjerena neinvazivnim mjerenjem povezana je sa slabijim ranim sniženjem krvnog tlaka nakon postupka denervacije bubrežnih arterija. Prigodom odabira bolesnika za postupak denervacije bubrežnih arterija mjerenjem krutosti žila dobiva se dodatna informacija koja može doprinijeti prigodom izbora bolesnika koji će imati najviše koristi od denervacije bubrežnih arterija.

Keywords

renalna denervacija; rezistentna hipertenzija

Hrčak ID:

230118

URI

https://hrcak.srce.hr/230118

Publication date:

5.12.2019.

Article data in other languages: english

Visits: 1.538 *