Prethodno priopćenje
https://doi.org/10.11567/met.35.1.1
Razlike u prikupljanju migracijskih podataka: usporedba Hrvatske i odabranih europskih zemalja
Dario Pavić
orcid.org/0000-0003-4056-2086
; Odsjek za sociologiju, Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb
Ida Ivanović
; Zagreb
Sažetak
Iseljavanje iz Republike Hrvatske u razdoblju nakon pristupanja Europskoj uniji u središtu je interesa istraživača i javnosti, no točan broj iseljenika teško je utvrditi pomoću statističkih podataka o odjavama prebivališta u Republici Hrvatskoj. U ovom radu analiziraju se metode prikupljanja podataka o migracijskim tokovima u Hrvatskoj i šest europskih zemalja (Austrija, Irska, Italija, Njemačka, Norveška i Švedska), s posebnom pažnjom prema rokovima propisanima za prijavu uobičajenog prebivališta u pojedinoj zemlji. Isto tako uspoređuju se i brojevi iseljenih iz Hrvatske prema podacima Državnog zavoda za statistiku s podacima o useljenicima iz Hrvatske u spomenute zemlje. Postoje razlike u popisivanju migrantskih događaja među zemljama, a napose u Hrvatskoj, gdje nije jasan rok odjave kod dugotrajnijih boravaka u inozemstvu. Isto tako, utvrđeno je da je u velikom broju slučajeva broj prijavljenih hrvatskih državljana veći od broja iseljenih prema hrvatskim podacima. Iseljenici često nemaju poticaja odjaviti se iz Hrvatske zbog straha od gubitka stečenih socijalnih prava i nesigurnosti u vezi s duljinom boravka u inozemstvu. Broj prijavljenih hrvatskih građana u europskim zemljama veći je i zbog kraćeg roka obvezne prijave i jačih poticaja da se to učini. Nužno je usklađivanje hrvatskog sustava vođenja statistika s europskim praksama i uvođenje obuhvatnog registra stanovništva Republike Hrvatske.
Ključne riječi
iseljavanje; registar stanovništva; uobičajeno prebivalište; Hrvatska; migracijski tok
Hrčak ID:
230454
URI
Datum izdavanja:
18.4.2019.
Posjeta: 2.804 *