Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.11567/met.35.2.4
Identitet visokoobrazovanih povratnika u Srbiji
Milica Anđelković Vesković
orcid.org/0000-0002-2513-8896
; Department of Sociology, Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Belgrade, Serbia
Mirjana Bobić
orcid.org/0000-0003-1185-3853
; Department of Sociology, Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Belgrade, Serbia
Sažetak
U radu se predstavljaju rezultati istraživanja na temelju intervjua s pedeset visokoobrazovanih povratnika u Srbiji, provedenog 2017. Osnovni cilj bio je da se analiziraju i razumiju osobni i grupni identiteti građana Srbije s migracijskim iskustvom. Autorice su primijenile dvije konceptualne paradigme: prvu, primordijalnu – koja pretpostavlja da migranti u potpunosti čuvaju nacionalni identitet, bez obzira na to što su izloženi utjecaju različitih kultura, običaja i vrijednosti u mjestima odredišta; drugu – socijalnokonstruktivističku, koja je dalje podijeljena na dvije linije razmišljanja. Prva pretpostavlja da migranti zadržavaju nacionalni identitet kao »tvrdu jezgru«, koja je, doduše, u stalnom procesu mijenjanja i preoblikovanja uslijed uključivanja migranata u transnacionalne veze, a druga implicira da migranti grade hibridne identitete, koji su u permanentnom kretanju jer ispitanici nisu ukorijenjeni ni u jednoj posebnoj kulturi. Interpretacija rezultata pokazuje da većina visokoobrazovanih migranata povratnika izgrađuje hibridne identitete. To znači da društvo i kultura u mjestima odredišta imaju značajan učinak, no ipak se čuvaju nacionalni korijeni. To se ogleda u njihovu snažnom osjećaju nacionalne pripadnosti. Tumačenje ovog nalaza povezano je s dva glavna razloga. Nacionalni identitet ne može ostati nepromijenjen procesom uključivanja ispitanika u obrazovni sustav u inozemstvu i građenja veza s visokoobrazovanim slojevima širom svijeta. Usto, sama činjenica konzerviranja nacionalnog identiteta svakako je utjecala na njihov povratak i uključivanje u razvoj matične nacionalne države, bez obzira na veliko zaostajanje Srbije u socijalnom i ekonomskom razvoju u odnosu na njihove države emigracije. Rezultati su također otkrili da visokoobrazovani povratnici ne uviđaju naročite razlike u nacionalnim osjećajima pripadnosti u odnosu na sunarodnjake koji nemaju migracijsko iskustvo, dok iste te razlike primjećuju u odnosu na pripadnike srpske dijaspore.
Ključne riječi
identitet; dijaspora; transnacionalizam; visokoobrazovani povratnici; Srbija
Hrčak ID:
230746
URI
Datum izdavanja:
20.8.2019.
Posjeta: 2.019 *