Stručni rad

INTEGRIRANA SKRB U MOSTARU: PRIORITET ZA ZDRAVSTVENI SUSTAV

AHMED NOVO orcid.org/0000-0002-4571-5961 ; Univerzitet u Sarajevu, Medicinski fakultet, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
JADRANKA KNEŽEVIĆ ; Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Mostar, Bosna i Hercegovina
VAJDANA TOMIĆ ; Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Mostar, Bosna i Hercegovina
KRISTINA GALIĆ ; Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Mostar, Bosna i Hercegovina
DAVOR TOMIĆ ; Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Mostar, Bosna i Hercegovina
ANTONIO SESAR ; Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Mostar, Bosna i Hercegovina
IVAN ĆAVAR ; Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Mostar, Bosna i Hercegovina
IRENA SESAR ; Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Mostar, Bosna i Hercegovina
BOJANA KNEŽEVIĆ orcid.org/0000-0001-5525-3775 ; Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Uvod: Integrirana skrb može se različito defi nirati i to je razlog zbog kojeg se u literaturi mogu naći sljedeći pojmovi: integrirano zdravlje, koordinirana njega, sveobuhvatna njega, besprijekorna njega ili transmuralna njega. Postala je svjetski trend u reformama zdravstva i novim organizacijskim aranžmanima koji su usredotočeni na veću koordinaciju između stručnjaka, institucija i pružatelja usluga. Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine koristi akreditacijske standarde kao alat za poboljšanje kvalitete s ciljem povećanja kapaciteta zdravstvenih ustanova u Federaciji Bosne i Hercegovine za pružanje sigurne i kvalitetne skrbi za građane. U Agenciji čvrsto vjeruju da mudro postavljena i dobro organizirana integrirana skrb može pomoći zdravstvenim radnicima da pruže zdravstvenu skrb u skladu s potrebama, pa čak i očekivanjima pacijenta. Cilj: Otkriti i analizirati kako se provode mjere za integraciju zdravstvene zaštite, postoje li nedostatci u zdravstvenom sustavu i kako ih premostiti za primjenu najboljih rješenja integrirane skrbi u gradu Mostaru i Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Metode: U ovom smo radu koristili povratne informacije i rezultate radionice Federalnog zavoda za javno zdravstvo u Mostaru u sklopu predavanja za polaznike tečaja u okviru modula Integrirana zdravstvena zaštita održanog u lipnju 2019. Integrirani modul zdravstvene zaštite je dio kontinuiranog stručnog usavršavanja za zdravstvene menadžere u Federaciji Bosne i Hercegovine. Sudionici radionice bili su iskusni liječnici specijalisti različitih specijalnosti i farmaceuti podijeljeni u dvije skupine. Rezultati: Sudionici su odredili najčešće poteškoće za uspostavljanje integrirane zdravstvene zaštite kako za primarne, tako i za bolničke liječnike, a to su: nejasan sustav upućivanja na specijalistički pregled, neprimjereno očekivanje pacijenta od liječnika primarne zdravstvene zaštite, nedostatak komunikacijskog kanala između primarne i tercijarne bolničke skrbi i nedosljedna uporaba smjernica za kliničku praksu. Za rješavanje ovih problema obje skupine ističu važnost zajedničkih strateških dokumenata i smjernica koje bi trebale dati jasan okvir za suradnju i integraciju uključujući razinu stručnosti i cijene usluga. Nadalje, učinkovit informacijski sustav ključan je za integraciju ili digitalizaciju, u strateškim dokumentima, dogovorenih mehanizama koordinacije i integracije. Treće, potrebno je uzeti u obzir starenje populacije, nužne potrebe za hospicijima i razvoj gerijatrijske medicine u Županiji. Sudionici su raspravljali i uspoređivali svoje rezultate s povratnim informacijama i rezultatima ostalih triju istovjetnih radionica održanih ranijih godina. Rasprava: Rezultati naše studije istaknuli su važnost bolje komunikacije između različitih sektora, institucija i razina zdravstvene zaštite uključenih u liječenje pacijenata te istaknuli određene mjere integracije uključujući standardizirane modele komunikacije, obuke i obrazovanja te istaknute prioritete integracije. Analiza je ukazala na potrebu za sljedećim: redovitim analizama nepotrebnih ili neprikladnih uputnica i procjenom takve prakse, kao i podvostručenja testova i recepata (propust u kontroli troškova); zajedničko planiranje preventivnih tretmana i jasne odgovornosti u vezi s programima probira i analizom puta pacijenta. Zaključci: Snažna predanost zdravstvenih vlasti, vizija integrirane skrbi i suradničke mreže, kao i dobra komunikacija i vodstvo istaknuti su kao ključni pokretači integrirane skrbi. Zdravstvene ustanove sa svih razina skrbi moraju organizirati multidisciplinske timove koji će raditi na boljoj i učinkovitijoj komunikaciji i razmjeni informacija između ključnih dionika u sustavu.

Ključne riječi

integrirana zdravstvena zaštita; kvaliteta; komunikacija; obrazovanje

Hrčak ID:

231126

URI

https://hrcak.srce.hr/231126

Datum izdavanja:

5.12.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.201 *