Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

Skladištenje vodika u podzemnim poroznim geološkim formacijama u funkciji pohrane viška električne energije generiranog putem OIE

Ivan Zelenika orcid id orcid.org/0000-0003-0632-5511 ; Podzemno skladište plina d.o.o.
Darko Pavlović orcid id orcid.org/0000-0002-0064-0900 ; Plinacro d.o.o.
Pavo Rajič orcid id orcid.org/0000-0003-0009-2542 ; Podzemno skladište plina d.o.o.
Tomislav Kovačić ; Podzemno skladište plina d.o.o.


Puni tekst: hrvatski pdf 5.598 Kb

str. 63-78

preuzimanja: 1.009

citiraj

Preuzmi JATS datoteku


Sažetak

Obnovljivi izvori energije, kao jedan od izvora električne energije, čine sve bitniju komponentu u ukupnom energetskom miksu potrošnje energije u Europskoj Uniji. Iako električna energija iz OIE kao energent predstavlja rješenje problema u smislu generiranja prekomjerne količine stakleničkih plinova, njezino skladištenje u velikim količinama još uvijek predstavlja tehnološki izazov. U članku je razmatrana pretvorba takozvanog viška električne energije generirane obnovljivim izvorima energije elektrolizom vode u kemijsku energiju te njezino podzemno skladištenje ili eventualna trenutna potrošnja. Naime, jedno od mogućih rješenja u funkciji transformacije i dekarbonizacije energetskog sektora je i projekt pretvorbe i skladištenja energije vjetra i sunca, odnosno podzemno skladištenje kemijske energije, vodika. Pri tome se podzemno skladištenje kemijske energije (vodika) poistovjećuje se sa skladištenjem električne energije, uz prednosti i tehničko-tehnološke mogućnosti koje omogućava podzemno skladištenje kemijskog oblika energije. U osnovnom ciklusu dobivanja vodika i njegovog skladištenja, podzemno skladištenje vodika (PSV) unutar geoloških formacija je ključan element kojim se ostvaruje uskladištenje velike količine energije na teoretski neograničen vremenski period. Energiju pohranjenu u tom obliku moguće je primjerice plasirati u plinsku mrežu te koristiti kao gorivo za industrijske plinske turbine i ostale plinske potrošače. U članku je dan osvrt na mogućnosti primjene navedene tehnologije na području Republike Hrvatske korištenjem manjeg tipskog podzemnom skladištu plina (PSP). Prikazan je tehničko-tehnološki proces dobivanja i podzemnog skladištenja vodika: od generiranja električne energije putem obnovljivih izvora ili ostalih industrijskih procesa koji generiraju otpadnu energiju, dobivanje vodika te njegovo komprimiranje, transport i skladištenje u podzemnim geološkim formacijama. Autori će u ovom radu iznijeti i stanje regulative država EU koja je temelj prethodno navedenim aktivnostima, regulatorno stanje u Republici Hrvatskoj te potrebne promjene istog. U tom kontekstu, autori zaključuju da vodik nedvojbeno nudi nenadmašnu svestranost kao nositelja energije, pri čemu će upravo proizvodnja u potrebnim količinama predstavljati veliki izazov, te da u tom kontekstu treba Vodik promatrati dakle kao nositelja energije, (primjerice, u nekim zemljama kao što su Belgija, Nizozemska, Njemačka i Francuske, već su u „pogonu, odnosno koriste se vodikovi plinovodi duljine čak i preko 1000 km) a ne izvor energije pri čemu ostaje pitanje - kako proizvesti dovoljno vodika za vodikovo gospodarstvo?

Ključne riječi

obnovljivi izvori energije; skladištenje vodika; podzemne geološke porozne formacije

Hrčak ID:

231959

URI

https://hrcak.srce.hr/231959

Datum izdavanja:

8.1.2020.

Posjeta: 1.943 *




Uvod

Dugi niz godina skladištenje energije nije se smatralo prioritetom energetskog sustava, dijelom zbog toga što aktualna tehnologija nije bila ekonomski isplativa, te dijelom zbog toga što je skladištenje energije bilo ekonomski manje vrednovano u energetskim sustavima koji su bili dominantni po upotrebi fosilnih goriva. Nastavno na navedeno, odlučna opredijeljenost javne politike prema de-karbonizaciji sve više stimulira razvoj tehnologije usko vezan za obnovljive izvore energije (OIE). Iako se udio električne pridobiven putem tzv. stohastičkih obnovljivih izvora energije (vjetroelektrane i fotonaponski sustavi) iz godine u godinu u zemljama EU povećava, još uvijek ne prelazi granicu od 20 % u ukupnom udjelu proizvedene energije.(22) Veća penetracija u globalnom udjelu je moguća uz rješavanje mnogobrojnih tehnički izazova koji su posljedica njihovog intermitentnog rada. U ovom kontekstu treba napomenuti da je proizvodnja električne energije iz OIE uvelike ovisna o vremenskim prilikama te u tom smislu gubi mogućnost zadržavanja kontinuirane proizvodnje što sa tehničkog aspekta vođenja i upravljanja elektro-energetskom mrežom predstavlja izazov i problem koji može dovesti do nepotrebnih energetskih gubitaka te nesrazmjera između ponude i potražnje električne energije. Primjerice, za planiranje proizvodnje električne energije iz postrojenja koja koriste intermitentne obnovljive izvore energije, kao što su vjetroelektrane, sunčane elektrane i male hidroelektrane, nužni su sofisticirani softverski alati. S druge strane za planiranje proizvodnje električne energije iz postrojenja koja koriste upravljive obnovljive izvore energije, kao što su elektrane na biomasu, elektrane na bioplin, geotermalne elektrane te visokoučinkovite kogeneracije, za kvalitetno planiranje proizvodnje je nužno dobivanje planova proizvodnje od proizvođača za navedene tipove postrojenja.(11) U svrhu povećanja sigurnosti dobave energije, postizanju veće učinkovitosti mrežnih energetskih sustava u uvjetima povećanja penetracije i distribucije obnovljivih izvora energije, potrebno je povećati sposobnost skladištenja energije, kako na strani energetskih postrojenja, tako i na strani potrošača(10). Izgradnja elektroenergetskog sustava koji će moći prihvatiti veće količine električne energije proizvedene intermitentnim (stohastičkim) izvorima, kao što su vjetar i sunčevo zračenje je realno i moguće te treba biti primjenjivano u praksi. Uvažavajući Europski cilj zastupljenosti OIE u ukupnoj proizvodnji energije od 85 % do kraja 2050 s time da minimalno 65 % od navedene količine pripada upravo stohastičkim izvorima energije kao što su vjetar i sunce, skladištenje energije dobivene iz OIE zbog tehnoloških specifičnosti vezanih za njezino pridobivanje ključno je za ostvarivanje tranzicije na energetski sustav koji se zasniva na niskom udjelu ugljika u proizvodnji i iskorištavanju energije. Kao jedno od zanimljivih tehnoloških rješenja nameće se skladištenje viška energije proizvedene iz OIE u obliku kemijske energije vodika. Dosadašnja ciljana istraživanja ukazuju na činjenicu da će vodik igrati ključnu ulogu u lancu distribucije, opskrbe i skladištenja energije generirane iz OIE(17). Višak električne energije pridobiven iz stohastičkih OIE koristi se u postupku elektrolize za razdvajanje molekula vode na vodik i kisik. Izdvojeni vodik nadalje komprimira se na ležišni tlak te pohranjuje u ležište za kasniju upotrebu. Osim podzemnog skladištenja vodika moguć je i njegov direktan transport u plinski sustav (primjerice europska vodikova mreža duga je 1.500 km i obuhvaća dio Njemačke, Francuske i zemalja Beneluksa) u odgovarajućem omjeru s prirodnim plinom, iskorištavanje na licu mjesta kao energenta za pogonsku potrošnju ili izdvajanje iz smjese plina te pretvorba iz kemijskog oblika energije u električnu energiju putem gorivih ćelija. Sve naprednija tehnološka rješenja sustava elektrolize ključna su za pretvaranje viška električne energije iz OIE u vodik. To se može vidjeti i na listi aktualnih pilot projekata vezanih za proizvodnju vodika u zemljama EU, gdje od ukupno 33 aktualna projekta, gotovo polovica upotrebljava sustav elektrolize. Također, zemlje EU trenutno prednjače u razvoju i proizvodnji naprednih sustava elektrolize, a trenutno na tržištu postoje i specifične verzije uređaja namijenjene upravo proizvodnji vodika iz viška energije generirane putem OIE. Njihova odlika je relativno malo vrijeme odziva i prilagodljivost varijabilnom načinu rada (8). Osvrti znanstvene zajednice involvirane u istraživanje vodika predviđaju da će vodik kao energetski nosač postići komercijalnu održivost u narednim godinama, što predstavlja dodatnu vrijednost u postizanju zadanih ciljeva definiranih pariškim sporazumom u smislu održivosti i neovisnosti energetskog sustava(17). Možemo reći da vodik postaje ključni dio održivije i sigurnije energetske budućnosti pri čemu autori posebno naglašavaju činjenicu da EU ima razvijen sustav za prijenos i distribuciju plina diljem kontinenta, ali sama veća primjena korištenja vodika u plinovodnoj mreži svoju ekonomsku opravdanost će imati jedino ako se to bude smatralo dugoročnom energetskom opcijom (Gazprom je već patentirao i testira metodu proizvodnje vodika iz metana koji koristi adijabatsku pretvorbu: rezultirajuća smjesa metana i vodika zadovoljava vlastite potrebe tvrtke na kompresorskim stanicama).

naftaiplin-63-78-g1.png naftaiplin-63-78-g2.png naftaiplin-63-78-g3.png naftaiplin-63-78-g4.png naftaiplin-63-78-g5.png naftaiplin-63-78-g6.png naftaiplin-63-78-g7.png naftaiplin-63-78-g8.png naftaiplin-63-78-g9.png naftaiplin-63-78-g10.png naftaiplin-63-78-g11.png naftaiplin-63-78-g12.png naftaiplin-63-78-g13.png naftaiplin-63-78-g14.png naftaiplin-63-78-g15.png

References

1. 

ASSAF J., SHABANI B. , authors. 2016. "Transient simulation modelling and energy of a standalone solar-hydrogen combined heat and power system integrated with solar-thermal collectors". Appl. Energy. (178):66–77

2. 

ASSAF J., SHABANI B. , authors. 2016. "Experimental study of a novel hybrid solar-thermal/PV-hydrogen system: Towards 100% renewable heat and power supply to standalone applications". Energy. (157):862–876

3. 

BULATOV G.G. , author. 1979. "Underground storage of hydrogen (Ph.D. thesis)". Moscow Gubkin Oil and Gas University. ():

4. 

BUZEK F., ONDERKA V., VANCURA P., WOLF I. , authors. 1994. "Carbon isotope study of methane production in a town gas storage reservoir". Fuel. (73):742–752

5. 

CARDEN P. O., PATERSON L. , authors. 1979. "Physical, chemical and energy aspects of underground hydrogen storage. Int. J. Hydrog". Energy. (4):559–569

6. 

2016. "Proposal fora a DIRECTIVE OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL on the promotion of the use of energy from renewable sources (recast)". EC, Brusseles. ():

7. 

FOH S., NOVIL M., ROCKAR P., RANDOLPH P. , authors. 1979. "Underground hydrogen storage.Final report". Institute of Gas Technology, Chicago. ():

8. 

Granić G. , author. 2018. "Analize i podloge za izradu energetske strategije Republike Hrvatske,ZELENA KNJIGA – NACRT". Energetski institut Hrvoje Požar. ():

9. 

GUPTA R., BASILE A., VEZIROĞLU T. , authors. 2015. "Compendium of hydrogen energy. Vol. 2, Hydrogen storage, distribution and infrastructure". Woodhead Publishing Series. ():

10. 

2018. "Hydrogen from renewable power: Technology outlook for the energy transition". International Renewable Energy Agency, Abu Dhabi. ():

11. 

Pavlović D., Bolanča A., Šijanović Pavlović S. , authors. 2018. "Internet of Things i Blockchain kao temelj sigurnosti energetskih sustava s visokim udjelom intermitentnih izvora". 11th International Scientific and Professional Conference „Crisis Management Days 2018“, Zbornik radova, Brijuni, Hrvatska. ():

12. 

2018. "Izvješće World Energy Investment (WEI) o investicijama ostvarenim u 2018. godini. ". World Energy Investment (WEI). ():


This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.